Društvo

Bez probiotika nema uspješnog liječenja, kako akutnih, tako i hroničnih oboljenja. To je u emisiji “Nedjeljni razgovor” Radio Kotora danas kazao internista gastroenterolog Opšte bolnice Kotor, dr Mladen Donković.

S obzirom na to da su antibiotici najčešće dio protokola za liječenje kovid infekcije, dr Donković pojašnjava da bi ovi dragocjeni, živi mikroorganizmi trebali biti obavezan dio terapije.

“Uzimanje antibiotika kod pacijenata nerjetko izaziva nuspojave kao što su dijareja, gljivične infekcije i slično. Na taj način daju prostor pojavi ozbiljnih zdravstvenih problema. Upotrebom adekvatnih probiotika možemo spriječiti rast štetnih mikroorganizama, smanjiti pH vrijednost kolona, te stvoriti odgovarajuću barijeru kako bi onemogućili rast loših bakterija na uštrb onih dobrih u našim crijevima”, rekao je dr Donković.

Napominje da je širok spektar stanja i bolesti koje zahtijevaju uzimanje probiotika.

„Sve bakterijske i virusne bolesti koje se liječe antibioticima, zahtjevaju i upotrebu probiotika.  Preporučuju se i kod starenja, kada dolazi do poremećaja crijevne flore, stresa, uticaja spoljašnjih alergena, različitih toksina, alkohola, nezdrave ishrane, kod upotrebe gaziranih pića”, konstatuje dr Donković.

Naš sagovornik ističe da probiotici u vrijeme pandemije korona virusa jačaju imunitet, sprječavaju pojavu neželjenih efekata terapije, podstiču varenje i održavaju balans u crijevima.

“Poznato je da se u digestivnom traktu nalazi 80 odsto našeg imunološkog sistema. Upravo probiotske bakterije rade na tome da regulišu skoro svaki djelić imunološke funkcije.  Uvriježeno je mišljenje kako je gastro-intestinalni trakt samo plastična, obična cijev kroz koju prolazi hrana, što je velika zabluda. Crijevni trakt je zapravo veoma važan organ u našem organizmu koji utiče na imunološki sistem, a samim tim i na odbranu od mnogih toksina i bolesti. To je složen sklop gdje se uspostavlja ravnoteža između organizma i mikroflore. Nju sačinjavaju 95% anaerobne bakterije, a od 1 do 10 odsto su fakultativne”, saopštava dr Donković.

Efekat probiotika, kaže, zavisi od njihovog soja.

“Višesojni proizvodi svakako imaju prednost od jednosojnih. Naročito ako se u njima nalaze i prebiotici. Na našem tržištu postoje farmaceutski oblici probiotika u obliku kapsula, tableta i rastvora, a najdjelotvorniji su oni u čvrstom obliku. Mogu se uzimati i do mjesec dana nakon preležane bolesti i uzimanja antibiotika, a nekada i duže, jer nemaju kontraindikacije i neželjena dejstva”, navodi dr Donković, uz podsjećanje da je važno na vrijeme uočiti simptome narušene crijevne flore.

„Grčevi u stomaku, pretakanje, nadimanje, sve su to signali da sa crijevima nešto ne funkcioniše kako treba. Naročito treba voditi računa ukoliko se u fecesu nalaze primjese sluzi ili krvi. Od krucijalnog je značaja saradnja između ordinirajućeg ljekara i pacijenta, naročito kod upotrebe takozvanih, zaštitnih sredstava“, poručuje dr Donković.

Probiotici se, napominje, nalaze u određenim namirnicama, najčešće u fermentisanim mliječnim proizvodima, kao što su: jogurt, kiselo mlijeko i kefir, te ih je u organizam potrebno svakodnevno unositi.