Društvo

„Alergije i alergijske bolesti su u dramatičnom porastu, naročito u razvijenim zemljama, a pored klimatskih promjena, jedan od razloga je i moderan način života u urbanim sredinama“ – upozorava za Radio Kotor specijalista interne medicine i alergologije dr Denisa Dizdarević, konsultantkinja na Internoj klinici i voditeljka Alergološke ambulante Kliničkog centra Crne Gore.

Alergije, kako ističe,  nisu samo polenske, i prisutne su tokom cijele godine.

Ipak, simptomi polenskih alergija svake godine su „sve teži“.

„ Krivci su klimatske promjene i globalno otopljavanje jer povećavaju biomasu i koncentraciju polena, pa smo suočeni sa „olujom polena“. No, sve alergijske bolesti, ne samo respiratorne, nastavljaju dramatičan trend porasta od perioda posljednjih dekada prošlog vijeka. Registruje se, zapravo, povećana senzibilizacija na skoro sve alergene iz spoljašnje sredine, ne samo na polen. Razlozi za to još uvijek nisu do kraja razjašnjeni. Malo je vjerovatno da su razlog isključivo naši geni. Vjeruje se da su uz globalno otopljavanje, ključni faktori okoline i način na koji živimo“ – objašnjava dr Dizdarević.

Izloženost kože i sluznica toksičnim materijama povezanim sa industrijalizacijom i urbanizacijom se, ističe, dovodi u vezu sa porastom alergijskih i autoimunskih bolesti.

„ Zdrava koža i sluznice su krucijalne za zdravlje. Očigledan je nedostatak i promijenjen sastav mikroba koji kolorizuju naše sluznice i kožu, prije svega u gastrointestinalnom traktu....Sve je to posljedica našeg modernog načina života, a usljed pomenutog javljaju se rizici za razvoj alergijskih ali i autoimunskih bolesti kao što su: lupus, reumatoidni artritis, inflamatorne bolesti crijeva, Parkinsonova bolest... Dakle, gubitak biodiverziteta se povezuje sa „udaljavanjem čovjeka od prirode“ odnosno upotrebom antibiotika, pretjeranom higijenom i slično“ – objašnjava dr Dizdarević.

Iako se alergije i astma (koja je vrlo heterogena bolest) češće javaljaju u djetinjstvu, zapravo se mogu javiti u bilo kojem životnom dobu.

„ Ukupno 80 odsto dječje astme je ustvari alergijska astma i to je najčešća hronična bolest kod djece. Kod odraslih je malo drugačije – u 60 odsto slučajeva se radi o alergijskoj astmi“ – kaže dr Denisa.

Najveći rizik da dobije astmu ima pacijent koji pati od alergijskog rinitisa, a pritom je „osjetljiv na grinje“.

„ Faktori rizika za razvoj astme su porodično nasljeđe i atopija odnosno senzibilizacija na alergene. Alergija na polen svakako može biti razlog pa u tom smislu imamo takozvanu polensku astmu, ali značajnije kapacitete za razvoj astme ima senzibilizacija na grinju, buđ te na kućne ljubimce poput mačke i psa. Najveći rizik da dobije astmu ima pacijent koji ima alergijski rinitis, sa senzibilizacijom na grinje. Podaci govore da je pedeset do osamdeset odsto asmatičara senzibilisano na grinje“ – kaže dr Dizdarević.

Kod djece sa dokazanom alergijskom osjetljivošću i porodičnom anamnezom koja pokazuje da su roditelji alergičari, veća je vjerovatnoću da će se simptomi javiti u njihovom odraslom dobu.

„ Začeci potencijalnih alergija javljaju se vrlo rano, možda još i u organizmu majke. Djeca, recimo, na početku najčešće imaju ekcem što je prva manifestacija alergijskih bolesti. U prvim godinama života javlja se alergija na hranu – na mlijeko ili jaje na primjer, koja se u nekom trenutku „umiri“ ali ta djeca jesu u riziku da kasnije tokom života dobiju astmu ili druge alergijske bolesti“ – pojašnjava dr Dizdarević. Osim pomenutog, doktorka ističe i da su „na udaru osobe koje žive u urbanim sredinama“.

„ Alergijske bolesti su češće u razvijenim zemljama, a u dramatičnom rastu su i u zemljama u razvoju. Astma je ozbiljna bolest i svakog dana u svijetu od posljedica astme umre preko hiljadu osoba, dakle isto koliko i od posljedica malarije“ – objašnjava doktorka Dizdarević.

Na pitanje: Kako prevenirati alergijske bolesti, odgovara da je prevencija jako važna, ali i da je „na neki način limitirana“.

 „ Protektivni faktori su dojenje bebe bar do njenih šest mjeseci te uvođenje „solidne“ hrane u uzrastu od četvrtog do šestog mjeseca. Dokazano je da je protektivna upotreba probiotika tokom trudnoće i dojenja i zna se da sprječava razvoj ekcema, dok za astmu studije još uvijek nisu zaključive. Imunoterapija, takođe, djeluje preventivno i zaustavlja razvoj astme kod osoba koje već imaju alergiju i rinitis. Sa druge strane, razvoju alergija pogoduju pušenje majki tokom trudnoće ali i postnastalno, gojaznost, upotreba različitih ljekova tokom trudnoće kao i carski rez“ – kaže doktorka Dizdarević.

U susret ljetu, podsjeća da su tokom ovog godišnjeg doba nerijetke alergijske reakcije na sunce, ali i one usljed ujeda insekata koji su ljeti „agresivniji“.

Podsjeća da je i zbog alergijskih reakcija ali i drugih potencijalnih zdravstvenih problema, neophodno izbjegavati izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana.

Tekst Jelena Kljajević

Foto Privatna arhiva