Društvo

Ove godine je praznična trpeza sigurno više nego ranijih godina bila dio tradicionalne novogodišnje atmosfere. Bez izlazaka, druženja, organizovanih proslava i isključivo u krugu najbližih – logično je da smo na hranu, iako je tokom praznika to neminovno, u ovogodišnjim uslovima bili više usredsređeni. Savjeti ljekara za sve one koji su dobrog zdravlja je da budu umjereni, a za one koji imaju zdravstvene probleme, naročito hronične, da se pridržavaju jelovnika koji podrazumijeva specifičnu odnosno zdravu ishranu. Ishrana odraslih važna je zbog njihovog, ali i zdravlja mališana koji, pored ostalog, usvajaju i naše navike kada je ishrana u pitanju.“ Mi smo mališanima model i zato bi bilo najbolje da naše navike u ishrani budu pravilne kako bismo djecu od malena usmjerili onako kako treba, što svakako ne znači da im treba uskratiti slatkiše ili sok, ukoliko se konzumiraju umjereno” – kaže za Radio Kotor pedijatar u kotorskom Domu zdravlja dr Vladimir Dedović. On ističe da je naš zadatak da edukujemo mališane - što je zdravo, a što nije.

“ Naročito treba pripaziti na navike i način usmjeravanja mališana koji su gojazni” – apeluje dr Dedović.

Što se ostalih tiče, mogu da jedu sve ali – bez pretjerivanja.

“ Vjerovatno se u ovom segmentu razlikujem od mojih kolega jer ja tokom praznika ne podržavam zabrane kada je ishrana u pitanju. I dok sam radio sa odraslima na odjeljenju opšte prakse, mojim pacijentima koji su dijabetičari recimo, na pitanje – mogu li da pojedu parče torte za rođendan unuka, odgovorio bih da mogu. To parče neće promijeniti stanje u organizmu, ukoliko ste ostalih dana umjereni i vodite računa što jedete. Neka se tokom praznika slatkišu obraduju i oni kojima se unos šećera ne preporučuje. Naravno, da to ne ponavljaju narednih dana, da to ne pređe u naviku. Praznični dani su ti kada se možemo malo opustiti, ali i tada moramo voditi računa o količini hrane koju unosimo. Neka to bude jedno parče torte ili neka to bude čaša soka i da se tu zaustavimo” – kaže dr Dedović.

U najmlađem uzrastu bi, ističe, gazirani sokovi trebalo da budu zabranjeni jer mogu nanijeti veliku štetu po zdravlje.

“ Ukoliko baš mališan ima želju da tokom praznika popije čašu gaziranog soka – neka popije, ali je važno da zna da to ne smije da pređe u naviku” – poručuje dr Dedović.

U dječjem uzrastu je, kaže, veoma važna fizička aktivnost, a danas su posebno, kako ističe, korisne školice sporta.

“ Nekada se, dok je većina stanovništva živjela na selu, dječja igra svodila na trčanje, preskakanje neravnina koje zapravo koordiniše pokrete. Gotovo cjelodnevan boravak u prirodi i na vazduhu je bio uobičajen i to je bilo neprocjenjivo iskustvo i jako zdravo. Danas mi imamo mnogo djece koja ne znaju da balansiraju odnosno ne koordinišu pokrete. Upravo odlaskom u školicu sporta se uči koordinacija pokreta, djeca kasnije brže odrastaju, imaju manje problema sa kičmom odnosno – ne krive je, u kasnijem uzrastu im pomaže to što su kao mlađi vježbali koordinisanje pokreta” – kaže dr Dedović i objašnjava što se događa kada djeca nisu fizički aktivna na pomenuti način.

“ Ostali mališani, recimo, nose torbu do škole, tamo cijelo vrijeme sjede i to uglavnom držeći tijelo nepravilno, vraćaju se nazad kući noseći tešku torbu, jedu, u ležećem su položaju često, uz razne tehničke uređaje, rijetko izlaze vani i vrlo često dolazi do problema sa kičmom. Višegodišnji nepravilan položaj tijela i nedostatak fizičke aktivnosti u pubertetu dovode do krivljenja kičme. Sa druge strane, oni njihovi drugari koji su fizički aktivni od malena, najčešće nemaju problem ni sa kičmom ni sa stopalima. Zbog toga je ta vrsta interakcije u najranijem uzrastu jako važna. Većina ovih mališana se onda opredijeli za neki sport i počnu sa treninzima, a i ako ne bude tako -  jako im je korisno što su koordinisali pokrete od malena” – zaključuje dr Dedović.