Društvo

Dr Davor Lučić sa Instituta za more i priobalje iz Dubrovnika navodi da već dvadeset godina ima izuzetno dobru saradnju sa kolegama iz Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i da se u Kotoru uvijek osjeća kao kod svoje kuće.
Međunarodna konferencija pod nazivom “Zaštita biodiverziteta Jadrana-AdriBioPro 2022” donijela je, kaže, mogućnost da naučnici, kroz otvorenu diskusiju, razmijene informacije i iskustva na temu globalnih, klimatskih promjena, naročito onih koje se reflektuju na Jadransko i Sredozemno more.
 “Od izuzetne je važnosti da se susrijećemo i razgovaramo o izazovima sa kojima se suočavamo kada je zaštita životne sredine u pitanju, a u kontekstu priče o globalnom zagrijavanju i uticaju klimatskih faktora na morski biodiverzitet”, ocijenio je Lučić za emisiju “Nedjeljni razgovor”.
Uzroci raznih promjena u moru su, napominje, klimatske promjene, ali i antropogeni faktor.
“Građevinska aktivnost donosi značajna novčana sredstva, ali istovremeno ima nesagledive posljedice koje se održavaju na more, priobalje i život u njemu. Svjesni smo da zajednička strategija održivog razvoja mora još uvijek ne postoji, a u regijama Jadrana profit je i dalje ispred razmišljanja o očuvanju životne sredine”, kaže Lučić i dodaje, da su kolektori za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda i dalje glavni problem.
“Malo gradova na Sredozemlju ih ima, a da kontinuirano ispravno  funkcionišu. Koliko mi je poznato, imaju ih Italija, Francuska, a i u Splitu odnedavno funkcioniše novi sistem za prečišćavanje otpadnih voda. To su svakako značajni iskoraci kada je u pitanju zaštita okoliša”, napominje Lučić.
Kako je kazao, Sredozemno more je neophodno posmatrati kao jedinstvenu cjelinu.
“Milsim da upravo zato već godinama izostaje zajedničko reagovanje nadležnih. Međunarodne organizacije bi se morale pridržavati svojih zaključaka. Posljednjih trideset godina imamo toliko deklaracija, ali se njihovih odredaba malo ko pridržava”, poručuje Lučić.  
Dvogodišnja pandemijska tišina, po njegovim riječima, nije naročito oporavila morski ekosistem, ali su neki pomaci ipak vidljivi.
“Evidentan je veći ulov plave ribe, jer je bio slabiji intenzitet izlovljavanja, potražnja za ovom ribom bila je slabija, a krivolov u djelimičnom opadanju. Dobar primjer je, recimo, dogovor hrvatske i italijanske strane uz koji je Jabučka kotlina od 2017. do 2020. godine postala trogodišnja oaza za morski svijet. Nova regulacija ribolova, podrazumijevala je potpunu zabranu izlova povlačnim alatima, okružujućim mrežama plivaricama srdelarama, stajaćim parangalima, povrazima, vršama i mrežama stajaćicama, te sportskog i rekreacionog ribolova na osliće i škampe. Nakon više godina monitoringa, rezultati su izvanredni”, podsjetio je Lučić.
Morski ekositem je, dodaje, specifičan budući da se  promjene u njemu odvijaju sporije nego na kopnu.
“Temperatura mora se mijenja sezonski, dok na kopnu imamo temperaturne razlike na dnevnom nivou od 15 stepeni. Naučnike upravo plaši brzina promjena klimatskih faktora, a negativne promjene seu već uočljive. Najprije u produkciji ribe, ali i u sastavu planktonskih zajednica, posebno u fito planktonu koji je ključ života na planeti, jer je proizvođač 70% kiseonika na Zemlji. Autohtone vrste riba više nemaju nutricionistički bogatu hranu i zato nisu iste veličine kad nekada. U jednom kilogramu sardela smo svojevremeno tokom maja i juna imali od 20 do 25 jedinki, a danas ih ima od 50 do 60”, kazao je Lučić.
Dodatni problem predstavlja ulazak tropskih i suptropskih vrsta u Jadransko more, najčešće preko Suetskog kanala, koje polako istiskuju domaće vrste riba. 
“Pojava velike količine želatinoznog planktona je takođe nešto što je alarm. Od maja do novembra turisti koji borave u Istri svjedoče ogomnom broju meduza zbog čega napuštaju obalu i odlaze iz kampova. Dodir sa većim brojem vrsta meduza ima neugodne i bolne posljedice za kupače i ribare. Glavne promjene dešavaju se u fazi polipa, a mi o njima danas malo znamo. U tom pravcu će ići naša dalja istraživanja”, zaključio je Lučić.

 
Reprizu emisije “Nedjeljni razgovor”, koju je uredila i vodila Sanja Čavor, možete poslušati danas od 19 i 30 na talasima Radio Kotora.  

Tekst: Sanja Čavor
Foto: RadioKotor