Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

21.06.2022
653

DR BRANKA PESTORIĆ: TURIZAM I RIBARSTVO MOGU “RUKU POD RUKU”, ALI LJUDI U TO NE VJERUJU

Lokacije za savremene ribarske luke u Crnoj Gori predviđene su u Baru i Herceg Novom, a fabrike za preradu ribe u Kotoru, saznajemo od više naučne saradnice u Institutu za biologiju mora dr Branka Pestorić.

Na pitanje da li industrije turizma i ribarstva mogu “ruku pod ruku”  odgovara: “mogu, ali ljudi ne vjeruju”.

“Godinama prisutna tema ovdje već godinama, a koja i dalje nije realizovana jeste mjesto prvog iskrcaja i ribarske luke. Mi nažalost u Crnoj Gori još nemamo dobro razvijene i izgrađene ribarske luke. Postoje neka potencijalna mjesta. Jedno je u Baru , drugo u Herceg Novom, ali mislim da se ljudi boje i misle da ta ribarska luka ne donosi dobro mjestu na kojem će se izgraditi i da će ona možda donijeti više štete nego koristi. Mi smo preko nekih projekata bili u posjeti ribarskim lukama u Italiji i u Grčkoj, gdje su oni razvili bukvalno novu turističku ponudu i mislim da negdje trebamo da shvatimo da turisti koji dolaze, sve više traže nešto što je naše, autentično…Oni plažu, ležaljku, more i bazen mogu naći bilo gdje u Evropi i na svijetu”, kazala je Pestorić.

Dodaje da su, bez obzira na pomenutu granu turizma, ribarske luke neophodne ribarima i našoj trenutno nerazvijenoj ribarskoj floti.

Bar, kao rješenje za ribarsku luku, pogodan je zbog dubine mora i već postojeće trgovačke luke, preko koje bi se morski proizvodi eventualno izvozili.

Fabrika za preradu ribe je u planu u okviru klastera “Regrow” i ona bi se nalazila na teritoriji opštine Kotor.

“Za njene potrebe neophodno je razviti i sistem transporta do ribarskih luka. Crna Gora još uvijek, smatram, za svoj broj stanovnika i potrebe koje ima, jako puno uvozi ribe. Procjena je da se godišnje uveze 10 do 12 miliona EUR ribljih proizvoda. Trenutno imamo samo dva domaćinstva koja se bave nekom preradom ribe. Kada imate preradu ribljih proizvoda vi dobijate na cijeni”, kazala je Pestorić.

Procjene, rađene unazad nekoliko godina o “diskartu” sa koča, govore o velikim količinama ribe koje se vraćaju u more jer ne mogu da se iskoriste, a kada bi postojala prerađivačka industrija to se ne bi dešavalo.

Viša naučna saradnica u Institutu za biologiju mora dr Branka Pestorić gošća je današnjih Ljetnjih priča od 17 i 15.

Emisiju je pripremio Predrag Nikolić.

Podijeli na: