Društvo

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor Arhiva / B.M.

Možadni udar, u narodu poznat kao šlog, predstavlja naglo nastali poremećaj moždane funkcije, usljed poremećaja moždane cirkulacije. Iz tog razloga i početak kliničke slike, to jest simtom je akutan, iznenadan, a ispoljavanje zavisi od dijela mozdga koji je zahvaćen, kazala je danas za Radio Kotor direktorka Doma zdravlja Kotor, dr Ana Bakić, povodom 29. oktobra, Svjetskog dana borbe protiv te teške neurološke bolesti.

Glavne vrste moždanog udara, kako ističe dr Bakić, su ishemijski, hemoragijski i prolazni ishemijski napad.

“Treba naglasiti da je moždani udar drugi vodeći uzrok smrti i treći uzrok invaliditeta u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije za moždani udar, ove godine će više od 12 miliona ljudi doživjeti svoj prvi moždani udar. Taj rizik se povećava s godinama, a događa se takođe i osobama mlađim od 70 godina”, podvlači dr Bakić.

Pojava duple slike, otežan govor, nestabilnost, asimetrija lica i slabost polovine tijela, najčešći su simptomi na koje treba obratiti pažnju.

“Naročito su ti simptomi jako teški ako se ispoljavljaju naglo, a udruženi sa glavoboljom, mučninom ili povraćanjem, tako da posljedice za preživjele mogu kasnije biti dosta teške, od gubitka pokretljivosti, problema sa govorom, gutanjem, do emocijalnih i kognitivnih poteškoća”, pojašnjava ona.

Faktori rizika za moždani udar se dijele na one na koje se ne može uticati i one na koje se može uticati, što podrazumijeva promjenu stila života ili primjenu terapije,

“To je jako bitno, zato što će se smanjiti vjerovatnoća nastanka moždanog udara. Veoma je važno da se potenciraju ti faktori rizika koji mogu značajno da utiču na sprijačavanje nastanka ove bolesti. Jako bitan je mediteranski način ishrane. Konzumiranje duvanskih proizvoda povećava za dva puta nastanak moždanog udara, tako da je jako bitno da se prevenira na prestanku pušenja. Istraživanja pokazuju da se čak i za 40 posto procenata kod pasivnih pušača takođe može pojaviti moždani udar. Takođe, povišeni krvni pritisak povećava vjerovatnoću od dva do četiri puta”, apostrofira naša sagovornica.

Dakle, preporučuje se redovna kontrola krvnog pritiska, redovno uzimanje terapije i mediteranski način ishrane.

“Takođe, kod osoba koje boluju od šećerne bolesti koja nije kontrolisana, redovno uzimanje laboratorijskih analiza, pravilan način ishrane i fizička aktivnost koja je jako bitna”, poručila je dr Bakić.