Društvo

Tekst Jelena Kljajević

Foto Institut za bolesti djece

Prema preporukama ljekara, zarad pravilnog psihomotornog razvoja, mališanima tokom prvih godinu dana života ne treba učiniti dostupnim ekrane televizora, mobilnih aparata i drugih sličnih uređaja.

Gošća naše današnje dječje emisije „Radost“ - specijalistkinja za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i dječju fizijatriju doktorka Milena Adžić, kaže da „ove slike ne utiču stimulativno na bebu“.

„Zapravo, slike sa ekrana ne stimulišu bebu na pokret. Ona vidi da se tu nešto mijenja i pokreće pa fiksira pogled ka slici, ali nema konkretne stimulacije pokreta“ – objašnjava doktorka Adžić sa Instituta za bolesti djece pri Kliničko-bolničkom centru Crne Gore u razgovoru sa Jelenom Kljajević.

Preporuke su, dodaje, da se roditelji „bave bebom“.

„Važno je da je već u drugom mjesecu života okreću na stomak, da bi se na taj način stimulisalo jačanje mišića vrata i ramenog pojasa. To je roditeljima, obično, teško jer se bebe bune ali je jako važno biti uporan. Veoma je važno ne posustati iako beba na početku negoduje,  zarad njenog pravilnog psihomotornog razvoja. Neka to bude - nakon svakog buđenja po par minuta u periodu od mjesec dana i beba će se potom adaptirati i neće se više buniti“ – kaže dr Adžić i podsjeća da djetetu u prvoj godini života treba dostupnima učiniti adekvatne igračke koje stimulišu pokret.

Ukazuje i na to koja su pomagala posebno važna za redovan motorni razvoj beba.

„Jako je značajna podloga za igru odnosno takozvani  „baby gym“. Tu bebu možemo smjestiti već sa tri mjeseca. Treba skloniti sve silne igračke koje su obično smještene na konstrukciji i vise iznad bebe. Potrebno je spustiti jednu koja će biti ispred bebinih ruku, jer ta igračka stimuliše bebu da je uhvati. Nije dobra besciljna stimulacija djeteta, u situacijama kada brojne igračke vise i postavljene su visočije. Naravno, sve te igračke koje vise mogu svakog dana da se mijenjaju ali nije dobro da ih bude puno, naročito u situacijama kada neke bebe zabacuju glavu unazad. Tim dodatnim igračkama se ovaj problem potencira, a to je onda već patologija“ – objašnjava dr Adžić.

Važni su, ističe, i takovani koševi odnosno ogradice za bebe.

„Roditelji se iznenade kad im kažem da bebu mogu stavljati u ogradicu ili na „puzzle tepih“ sa nekih četiri i po mjeseca odnosno - čim nauči da hvata igračke i igra se sa njima. Tada se sklapa „baby gym“ i beba se stavlja „na pod“ – „puzzle tepih“ ili u ovu ogradicu koja je dobra jer ima tvrdu podlogu. Tu beba može da se igra sa igračkom ali ima i dovoljno prostora da se stimuliše okretanje i položaj na stomaku. Roditelji se, naročito zimi, često plaše da je bebama hladno i samo ih drže na bračnim krevetima i trosjedima, a to nije dovoljno za redovan motorni razvoj. Zato nekada potpuno zdrave bebe, zbog nedovoljne stimulacije, a usljed straha roditelja - dolaze kod nas na stimulaciju motornog razvoja. Roditelji se puno igraju sa bebama, ali ističem da je jako važno da beba dio dana provede u ogradici , igra se koristeći igračke i tako stimuliše sama sebe“ – zaključuje dr Milena Adžić.

Podsjetimo, repriza emisije „Radost“ na programu Radio Kotora je u utorak 29. novembra od 19 i 30.