Društvo

Poljoprivredna proizvodnja je danas prilično zapostavljena, a veoma značajna privredna grana, ocjenjuje poljoprivredni proizvođač iz Radanovića, Đuro Donković.

“U mediteranskoj regiji kao što je naša, proizvodnja voća, povrća, mliječnih i mesnih proizvoda odvija se tokom čitave godine. U trenutnoj situaciji kada se pandemija korona virusa ponovo zahuktava, a cijene vrtoglavo rastu, morali bismo razmišljati da ovu privrednu djelatnost podignemo na što veći nivo. Jer, kad sve stane, neko mora da proizvodi i distribuira najvažniji rezurs, a to je hrana”, kaže naš sagovornik za današnje izdanje emisije “Nedjeljni razgovor”.

Odmalena nudi svoje proizvode na kotorskoj pijaci.

“Prvo sam dolazio sa svojim roditeljima. To je za mene bilo veoma interesantno iskustvo. Stari grad je vrvio od ljudi i ta komunikacija sa građanima/kama je bila nezaboravna. Prvi put sam samostalno ponudio svoje proizvode 1969. godine”, priča nam Donković.

Proizvodnja voća i povrća je, napominje, porodična tradicija.

“Na imanju od 15 hiljada metara kvadratnih sin Božo sa svojom porodicom, moja supruga i ja uzgajamo više desetina biljnih kultura, počevši od trenutno aktuelne paprike, a imamo i više vrsta boranije. Tu su i tikvice, krastavci, blitva, žućenica, selen, petrusin. Izuzetno nam uspijeva i voće. U ovom momentu kupcima nudimo smokve, takozvane petrovače i breskve. Uskoro će početi rane sorte jabuka, koje su kod nas najviše zastupljene. Brzo vegetiraju i uspijevaju u periodu kada na prostoru nekadašnje Jugoslavije takvih plodova nema na tržištu”, pojašnjava Donković.

Ono što kupci najviše traže je autohtona grbaljska pamidora.

“Prije dvije godine sam kupcima na pijaci pokazao plod koji je težio kilogram i 350 grama. Ova vrsta domaće pamidore je izuzetno meka, nepravilnog je oblika i veoma ukusna. Godinama je pod markat nalazila svoje kupce. Naročito su je pazarile kotorske domaćice koje bi je koristile istog dana za pripremu ručka, praveći razne salse, supe ili pašte. Međutim, mlade domaćice danas žele plod koji je tvrd, zreo do peteljke i da može trajati barem četiri dana do prve konzumacije, a takve karakteristike nije imala naša domaća pamidora. U međuvremenu se na tržištu pojavilo holandsko sjeme, koje smo ukrstili sa našim i tako smo našli kompromisno rješenje. Našu domaću pamidoru danas ima samo par porodica u Grblju. Uzgajaju je, osim naše, porodice Gobović, Magud. Selektovanjem sjemena pokušavamo da je sačuvamo i za sada uspijevamo u tome, iako nema više potražnje za njom kao nekada”, rekao je Donković.

Kako nam je kazao, Opština Kotor je u par navrata finansijski pomogla kotorske poljoprivrednike.

“Izuzetno nam je značila podrška nadležnih i zahvalni smo na tome. Između ostalog, jer su naši usjevi pretrpjeli značajnu štetu u septembru prošle godine, kada je u Grblju padao grad veličine većeg oraha, a na nekim mjestima i krupniji, ali i tokom pandemije korona virusa, kada je potražnja za povrćem i voćem bila slabija. Neophodno je da odgovorni u našoj opštini prepoznaju sve one koji nisu preprodavci i nemaju povrće i voće organskog porijekla. Ovako, plaćamo isti iznos, počevši od zakupa stolova i ostalih dažbina, bez obzira da li smo lokalni proizvođači ili dolazimo iz drugih gradova. Mora se pronaći način da se zaštiti domaća proizvodna djelatnost, kroz siguran plasman naših autohtonih proizvoda. Bez toga, ubuduće će nas biti sve manje”, zaključio je Donković.  

Emisiju “Nedjeljni razgovor” uređuje i vodi Sanja Čavor, a reprizu možete poslušati istog dana u 19.30.