Društvo

Povodom aktuelnih požara u našoj zemlji, Dom zdravlja Kotor, u skladu sa preporukama Ministarstva zdravlja, podići će nivo pripravnosti svih službi. To je u Jutarnjem magazinu"Grad" Radio Kotora kazala direktorica Doma zdravlja Kotor, dr Ana Bakić.

„U slučaju povećanih potreba ili vanrednih okolnosti, biće organizovana dodatna dežurstva, posebno u Službi hitne medicinske pomoći, uz spremnost ljekara, medicinskih sestara i vozača za izlazak na teren. Obezbijeđena je puna koordinacija sa Zavodom za hitnu medicinsku pomoć i Opštinskim štabom za vanredne situacije. Takođe, obavili smo provjeru i dopunu medicinskih zaliha, i uspostavljeni su brzi kanali komunikacije sa epidemiološkom službom i centrima sekundarne zdravstvene zaštite. U slučaju potrebe za intervencijama na terenu, biće angažovan tim u pripravnosti koji čine ljekari dr Ana Bakić i dr Anela Moco, medicinske sestre Dragana Perović i Dragana Tadić, kao i vozači Željko Ševaljević i Mladen Čolaković”, kazala je dr Bakić.

Dom zdravlja Kotor će za vatrogasce koji se trenutno bore sa vatrenom stihijom, organizovati preventivne i, po potrebi, vanredne sistematske preglede u Službi medicine rada.

„Pregledi će obuhvatiti Rtg pluća, spirometriju i laboratorijske analize, kako bismo na vrijeme otkrili eventualne posljedice izloženosti dimu i zagađenom vazduhu. Dom zdravlja Kotor raspolaže dovoljnim zalihama kiseoničkih boca, infuzionih rastvora, ljekova, kao i zaštitne opreme (maske, rukavice) potrebne za nesmetan rad svih službi”, navela je dr Bakić.

Govoreći o preporukama za građane tokom toplotnog talasa, dr Bakić je istakla da tokom ljetnjih mjeseci bilježe očekivano povećanje broja pacijenata zbog većeg broja turista i sezonskih radnika.

,,Posebno su ugrožene starije osobe, djeca i pacijenti sa hroničnim oboljenjima. Tokom aktuelnog toplotnog talasa najčešće bilježimo tegobe vezane za dehidraciju, iscrpljenost i pogoršanje hroničnih stanja. Savjetujemo da se izbjegava fizički napor i direktno izlaganje suncu u periodu od 10 do 17 sati, da se unosi dovoljno tečnosti, prvenstveno vode, i izbjegavaju gazirani i alkoholni napici. Preporučujemo laganu, svijetlu odjeću od prirodnih materijala, nošenje šešira ili kačketa, korišćenje kreme sa UV zaštitom, kao i uvođenje  čestih pauza u hladu ili klimatizovanom prostoru. Posebnu pažnju treba obratiti na simptome toplotnog udara — vrtoglavicu, slabost, mučninu,  u tim slučajevima odmah potražiti medicinsku pomoć”, istakla je dr Bakić.

O uticaju dima na zdravlje govorila je dr Danijela Mirović, internista pulmolog.

„Požar dovodi do pogoršanja kvaliteta vazduha, a dim je rezultat nepotpunog sagorijevanja i sastoji se od sitnih čestica, gasova i vodene pare. Osim gasova kao što su ugljen-monoksid, ugljen-dioksid i sumpor-dioksid, u dimu se nalaze i tzv. praškaste čestice. Čestice manje od 2,5 mikrometara predstavljaju najveći rizik jer mogu prodrijeti duboko u pluća i u krvotok. Efekti po zdravlje zavise od dužine izlaganja. Kratkoročno, to može biti iritacija očiju, kašalj, nazalna sekrecija, osjećaj kratkog daha, a ozbiljniji efekti uključuju smanjenu plućnu funkciju, zapaljenje pluća, bronhitise, pogoršanje astme, drugih plućnih i kardiovaskularnih bolesti. Najugroženiji su osobe sa alergijama, astmom, hroničnom opstruktivnom bolešću pluća, kardiovaskularni bolesnici, starije osobe, trudnice, djeca i gojazne osobe, naročito sa dijabetesom”, pojasnila je dr Mirović.

Dr Mirović je naglasila važnost zaštitnih mjera.

„Kada je veliko aerozagađenje, ne treba izlaziti iz kuće, a u zatvorenom treba koristiti klima uređaje sa filterom koji se redovno mijenja. Ne preporučuje se rad sa toksičnim materijama ili bojama koje isparavaju. Pacijenti moraju redovno uzimati propisanu terapiju, a u slučaju pogoršanja koristiti dodatne ljekove koje im je ljekar ranije preporučio. Ako ni to ne pomogne, potrebno je obratiti se izabranom ljekaru ili pulmologu. Zaštitne maske visoke filtracije, poput N95, KN95, P2 i FFP2, mogu značajno pomoći ako je izlazak na otvoreno neophodan”, rekla je dr Mirović.

Govoreći o najčešćim respiratornim tegoma u ovom periodu, dr Mirović je navela.

„Najčešće su alergije, pogoršanja astme i hronične opstruktivne bolesti pluća. Respiratorne infekcije su prisutne i ljeti, ali u znatno manjoj mjeri nego zimi. Na dnevnom nivou primimo oko 15 do 20 pacijenata. Tokom COVID-19 pandemije imali smo i preko 50 pacijenata dnevno, što se, nadam se, neće ponoviti. Infekcija virusom COVID-19 i dalje sporadično postoji, ali u blažem obliku. Najizraženija je kod imunokompromitovanih, starijih pacijenata i onih sa hroničnim oboljenjima respiratornog i kardiovaskularnog sistema”, zaključila je dr Mirović.

Razgovor možete poslušati na linku Jutarnji magazin "Grad"

Tekst i foto: Tamara Vuković