Društvo

Prodekan za nastavu na Pomorskom fakultetu Kotor, doc. dr Stevan Kordić, kazao je za Radio Kotor da je na ovoj jedinici Univerziteta Crne Gore, nakon dva upisna roka, najveće interesovanje i dalje za smjer “Nautika”.

Nakon dva upisna roka, na četiri studijska programa Pomorskog fakulteta, ima još slobodnih mjesta.

“Na “Nautici i pomorskom saobraćaju” bilo je raspisano 80 mjesta,  upisan je 51 brucoš, a ostalo je 29 slobodnih mjesta. Na studijskom mjeru “Brodomašinstvo” raspisano je 60 mjesta, 18 je upisano, 42 su slobodna. Na studijskom programu “Pomorska elektrotehnika”, takođe 60 raspisanih mjesta, 10 upisanih, 50 slobodno. Na studijskom programu “Menadžment u pomorstvu i logistika” takođe 60 raspisanih mjesta, 34 upisana, 26 slobodnih.  Predstoji treći upisni rok tako da očekujemo da ćemo ove brojeve na nekim smjerovima malo popraviti”,kazao je Kordić u emisiji "032".

Na pitanje zbog čega već nekoliko godina postoji trend manjeg interesovanja za upis na osnovne studije, Kordić kaže da za to postoji više razloga.

“Kao prvo rekao bih da je generalno smanjen interes za studiranje, ne samo na našem nego i na ostalim fakultetima Univerziteta Crne Gore. Razlog je što se Kotor, ali ne samo Kotor, već i cijelo Crnogorsko primorje orjentiše više ka turizmu nego ka pomorstvu”, rekao je Kordić.

Budući da zbog ratnih dešavanja u određenim djelovima planete kompanije brodove usmjeravaju na duže rute (oko Afrike umjesto kroz Suecki kanal), da su trgovački brodovi postali mete političkih prepucavanja na koje se čak i ispaljuju rakete sa obale, kao i da piraterija nije iskorijenjena, na pitanje koliko geopolitička situacija sa novim dramatičnim izazovima, koji ovu profesiju čine još opasnijom, utiče na pad motivacije za sturdiranje na pomorskim fakultetima, Kordić podsjeća da je pomorstvo i pored ovih izazova uvijek bilo teško zanimanje.

“I kad je geopolitička situacija idealna, ako je ikad i ima kao takve, pomorstvo je “hleb sa sedam kora”, pa ako postoji mogućnost lakše zarade, lakšeg života, života sa porodicom, očigledno je da se mladi ljudi opredjeljuju ka tom načinu života, što naravno nije za osudu, nego je očekivano. Ako pratimo što se dešavalo u zemljama u okruženju, čim standard malo raste onda opada i interes za ova teža zanimanja, a pomostvo svakako spada u tu vrstu, kako zbog fizičke odvojenosti od familije tako i zbog načina života na moru, pa su to sve neki faktori koji utiču na broj upisanih studenata”, kazao je Koridić.

Međutim, Pomorski fakultet Kotor upisuje značajan broj studenata iz inostranstva.

“Kada se svake godine priprema kampanja promocije fakulteta obično se obilaze zemlje u okruženju i vidi se da, kada je riječ o Univezitetu Crne Gore, procentualno mi imamo najviše stranih studenata. Kada je riječ o Pomorskom fakultetu Kotor najčešće su to studenti iz Srbije i iz Bosne i Hercegovine. Strani studenti praktično imaju isti status kao domaći. Svi su na budžetu, naravno ako ispunjavaju svoje studentske obaveze, tako da mi imamo jedan značajan broj i to jako dobrih studenata koji nam dolaze iz inostranstva”, rekao je Kordić.

Na Pomorskom se, kaže, znatno ulaže opremu, a u tom segmentu uvijek ima prostora za unapređenje.

“Recimo na simulatorima za “Nautiku” ili za “Brodomašinstvo”, svake godine treba ići ukorak sa novim “apdejtovima”. Imamo jako puno opreme ali se i isto tako dosta ulaže u to da se ona drži ukorak sa vremenom i nadam se da će tu biti novina jer imamo nekoliko projekata koji bi trebalo da nam značajno pomognu da još više osavremenimo naše nastavna učila, tako da je situacija dobra ali, ponavljam, uvijek ima prostora za unapređenje, što ćemo, nadam se, i iskoristiti“, kazao je Kordić.

Iako su predmet njegovo naučnog rada matematička logika, automatsko dokazivanje teorema, kompjuterske nauke i kombinatorna optimizacija (posebno njene primjene na transportno-lučko-pomorske probleme), Kordić je i naš poznati umjetnički fotograf i član brojnih udruženja posvećenih čuvanju kulturne baštine Boke Kotorske, između ostalog i doživotni član panevropskog udruženja Evropa Nostra.

“Fotografijom se praktično bavim od 1990. godine kada sam bio saradnik u Matemetičkom institutu SANU. Institut je tada dobio na poklon jednu digitalnu kameru koja je u to vrijeme bila možda jedina u Beogradu i čuveni beogradski fotografi su dolazili kod nas u Institut da vide kako to sve izgleda. To je za današnje pojmove igračka više nego što je kamera, ali je u to vrijeme bila prva digitalna”, prisjeća se Kordić svojih početaka u ovoj oblasti, nakon čega je na umjetnički način fotografijom ovjekovječio posebno Kotor, Boku i jedrenjak Jadran, ali i brojne druge priče kod nas i u inostranstvu koje su privukle njegovu pažnju.

Onima koji ulaze u svijet umjetničke fotografije savjetuje da uzmu bilo koji komad opreme koji imaju, uključivši i kamere na mobilnim telefonima, i da krenu da fotografišu “jer praksa je ta koja će od njih napraviti fotografe”.

Ističe da je dobra oprema poželjna ali ne i ključna i da se u nju ulaže tek ako se vidi da je fotografija ono što nekoga stvarno interesuje.

Doživotni član panevropskog udruženja Evropa Nostra, Kordić je postao poslije 2000. i kongresa u Dubrovniku, gdje kao mlađi profesionalac koji se bavi kulturnom baštinom stupa u kontakt i počinje saradnju.

Određeno vrijeme je bio izvanični fotograf Evrope Nostre.

“Kada je u pitanju Crna Gora, Evropa Nostra je nedavno ponovila apel da se sačuva okolina Svetog Stefana od prenaglašene izgrađenosti jer se smatra da je već sada u stanju da taj pejzaž izgubi kvalitete koje bi trebalo da sačuva”, podsjeća Kordić.

Reprizu emisije “032” u kojoj je gost doc. dr Stevan Kordić, prodekan za nastavu na Pomorskom fakultetu Kotor, umjetnički fotograf i doživotni član Evrope Nostre, možete slušati večeras od 21 i 30.

Tekst: Predrag Nikolić