Društvo

Zajednica Italijana Crne Gore sa sjedištem u Kotoru osnovana je 2004. godine, a u svoje članstvo okuplja autohtonu populaciju sa italijanskim porijeklom na teritoriji Crne Gore i sve one koji vole i cijene italijanski jezik i kulturu.

Prema riječima predsjednika Aleksandra Dendera koji je bio gost naše emisije „Multikultura“ inicijativa za osnivanje ove organizacije potiče od grupe entuzijasta iz naših krajeva ali i iz Italije.

„ Grupa Italijana koja je boravila u Kotoru se upoznala sa grupom ljudi iz Kotora i okruženja i saznala o italijanskim korijenima na ovim prostorima. To je bio povod za osnivanje organizacije. Bili su tu Davor Antonioli iz Budve, Pavo Peruđini iz Kotora, profesorka Milja Radulović i još nekoliko osoba, zatim Italijani iz Venecije i Trsta koji su i finansijski i organizaciono podržali osnivanje Zajednice Italijana“ – rekao nam je Dender.

Ukupno je, kako navodi, oko 550 članova organizacije. „ Članovi su osobe koje su baš Italijani, dakle - imaju italijanski pasoš, zatim oni koji pripadaju italijanskim autohtonim porodicama kojih ovdje ima mnogo i oni koji vole naše aktivnosti i pomažu u njihovoj realizaciji. Nisu svi članovi, naravno, do sada bili uključeni u naše aktivnosti. Zato mislim da je važno reći da od prošle godine imamo novi sajt, pa svi koji to žele mogu da pogledaju naše aktivnosti ali i da putem linka uz pristupnicu postanu naši članovi“ – objašnjava Dender. 

Jedna od aktivnosti Zajednice italijana je organizacija kurseva italijanskog jezika za koje je interesovanje značajno. „ Od našeg osnivanja do danas organizovali smo oko 600 kurseva koje je pohađalo više od 6 000 učesnika i to je zaista sjajan podatak. Ono što je interesantno jeste i da je interesovanje za pohađanje ovog kursa primijećeno i u ostalim crnogorskim gradovima. Evo, recimo, u Bijelom Polju smo sa organizacijom kursa počeli relativno kasno, a interesovanje je ogromno i to nam je jasno.  Ako je italijanski jezik drugi strani jezik po brojnosti koji se govori u našoj zemlji, to je sigurno bar u nekom manjem postotku naša zasluga“ – kaže Dender.

On navodi da je u planu realizacija projekta restauracije italijanskih grobnica na katoličkom groblju u Škaljarima i ukazuje na, kako navodi, dugogodišnji problem u vezi sa ovom problematikom.

„ Na katoličkom groblju u Škaljarima je sahranjen određen broj Italijana koji su bili žitelji Kotora. Danas imamo problem jer je to sada državno groblje, a po Zakonu o grobljima država nakon tri godine, ukoliko se ne plaća grobarina, može da uzme grobnicu, „prepravi je“ i proda. Dakle, uništavaju se napuštene grobnice sa italijanskim prezimenima i na taj način se uništava trag jednog autohtonog naroda koji je živio na ovim prostorima.  To je veliki problem , a na neki način može biti sramota i za državu i za grad jer dozvoljavaju da se neka vrsta tihog etničkog čišćenja kroz mrtve – dešava“ – kaže Dender. On ističe da će putem konkursa koji je „prošao“ kod Ministarstva vanjskih poslova Italije i Regije Veneto i Friuli Venezia Giulia, realizovati projekat restauracije italijanskih grobnica na katoličkom groblju u Škaljarima.

„ Projekat finansira italijanska Vlada, obiman je, u toku su istražni radovi, izrada projekata i nadamo se da ćemo naredne godine ući u proces restauracije. Osnovni cilj je da  identifikujemo grobnice koje su napuštene, da ih restauriramo i „vratimo trag“ onih koji su živjeli ovdje. Vrijednost projekta koji podrazumijeva istraživanje i pripremu dokumentacije je oko 40 hiljada eura,  a kasnije će biti obezbijeđeni uslovi i za radove na restauraciji. „ Mi od 2008. godine, plaćamo Komunalnom svake godine oko hiljadu eura za grobarinu – za one kojih više nema, da bi spriječili da se grobnice unište i da trag nestane“ – kaže Dender.

Zajednica Italijana Crne Gore je po pitanju izdavačke djelatnosti, ističe, veoma aktivna.  „ U toku je izrada knjige „Garibaldinci u Crnoj Gori“ na kojoj radi istoričar Slavko Burzanović sa Cetinja i nadamo se promociji naredne godine. Klapa „Belezza“ iz Tivta snima CD sa italijanskim pjesmama koje su se pjevale i kod nas i u Dalmaciji, pa se nadam da ćemo, kada se steknu uslovi, imati promocije na potezu od Trsta do Ulcinja. Imamo jako dobru saradnju sa Istorijskim arhivom u Kotoru i tu radimo na jednom zajedničkom projektu. Nedavno smo „doveli“ dvije izložbe iz Italije i pokušaćemo da ih organizujemo ovdje, sve u skladu sa epidemiološkom situacijom, naravno“ – kaže Dender.

Ove godine, podsjeća, cijeli svijet obilježava godišnjicu Danteove smrti. „ Dante Aligieri se smatra ocem italijanskog modernog jezika , a ove godine je 700 godina od njegove smrti. U saradnji sa Gimnazijom Kotor ćemo pripremiti jedan program posvećen Danteu. S obzirom da se svake godine obilježava i sedmica italijanskog jezika, mi se trudimo da animiramo škole, kroz različite programe ali, na neki način, i materijalno. Poklonili smo kotorskoj Gimnaziji interaktivnu tablu, a Gimnaziji u Herceg Novom koja nam je omogućila prostor za održavanje kursa italijanskog jezika, smo poklonili kompjuter. Imamo, dakle, i te aktivnosti“ – priča Dender.

Kada su u pitanju graditeljske aktivnosti, podsjeća na restauraciju tri mletačka lava na bastionu Valijer, iznad kafane Dojmi i na rijeci Škurdi. Najznačajniji projekat je, ističe, realizovan uz podršku regije Veneto, a odnosi se na prije tri godine završene konzervatorsko restauratorske radovi na gradskim vratima u Kotoru, Vratima od mora, Vratima od Gurdića i Vratima od Škurde.

U okviru „Sedmice Italije“, manifestacije  koja se u redovnim uslovima održavala svake godine su, ističe, u posljednjih sedam ili osam godina imali brojne aktivnosti.

„ Desetak koncerata, dvadesetak izložbi, nekoliko kurseva koje su držali stručnjaci iz Italije.. Imali smo kurs kulinarstva, zatim kurs venecijanske kuhinje, kurs izrade sladoleda , a takođe smo u periodu prije pandemije u Perastu organizovali kurs italijanske kuhinje posvećen pašti i rižotima, a svojevremeno su u Italiji bili organizovani i kursevi za izradu nakita, murano stakla. Takođe, jedan od kurseva koje smo organizovali odnosio se na obuku za izradu IPA projekata. U svakom slučaju, aktivnosti su brojne i potrudićemo se da tako bude i ubuduće“ – zaključuje  Dender.

Razgovor sa predsjednikom Zajednice Italijana Crne Gore Aleksandrom Denderom je u okviru naše emisije „Multikultura“  zabilježila Jelena Kljajević, a repriza je na programu večeras u 20 sati i 30 minuta.