Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: privatna arhiva

Posljednje izdanje emisije “Multikultura” u ovoj godini posvetili smo razgovoru sa mr Fanom Delijom, osnivačicom i izvršnom koordinatorkom Nevladine organizacije (NVO) Centar za romske inicijative.  

Njen aktivizam prepoznat je, ne samo u Crnoj Gori, već i šire. To potvrđuju i brojna priznanja, između ostalih,   nagrada Evropske unije za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i u Turskoj koju je naša sagovornica dobila 2019. godine.

“Naša NVO je za svoj rad do sada dobila sedam prestižnih međunarodnih i nacionalnih nagrada od kojih bih svakako izdvojila upravo nagradu dobijenu 2019. godine od strane Evropske Unije koja je dodijeljena meni lično kao neznanoj heroini, a iste godine dobila sam i priznanje Viktimološkog društva Srbije i Centra za razvoj nevladinih organizacija. Moram priznati da mi priznanja zaista znače, jer uviđam da i drugi saosjećaju sa mnom u borbi koja ponekad kao da nema kraja i ohrabruju me da nisam sama”, priča Delija.  

Ono što je podstaklo da se bori protiv predrasuda koje, kako navodi, crnogorsko društvo ima kada su u pitanju predstavnici romske i egipćanske zajednice je, prije svega, to što ima utisak da su “konstantno na margini”. Zato je, napominje, podizanje svijesti opšte i stručne javnosti o stanju prava i sloboda Roma i Egipćana izuzetno važno.

“Oduvijek sam imala utisak da se moram boriti za veća prava i dokazivati da imamo ista, kao i većinsko stanovništvo u Crnoj Gori. Nažalost, stiče se utisak kao da su pripadnici/e zajednice Roma i Egipćana građani/ke drugog reda i da ne pripadaju cjelokupnom društvu”, smatra Delija. 

Bez obzira na to što se u ranom djetinjstvu susrela sa diskriminacijom zbog svog porijekla, bila je odlučna da se nakon završene srednje škole zaposli, a u 33. godini upisala je Filozofski fakultet u Nikšiću-smjer Pedagogija, koji je završila u roku, sa najvećom ocjenom.

“Odrasla sam sa roditeljima, uz devetoro braće i sestara. Nije bilo jednostavno organizovati svakodnevni život, međutim, majka je uvijek bila ta koja je ponavljala da svi moramo da završimo školu i napredujemo. Sjećanje na ta vremena me uvijek snažno podstiču da se iznova odupirem diskriminaciji i predrasudama. To me ohrabrivalo da nastavim i u pravcu lične edukacije i usavršavanja kako bih svojim primjerom mogla da podstaknem članove/ice zajednice iz koje dolazim da budu najprije ponosni što su pripadnici RE populacije, te da znanjem i trudom zaista mogu doprinijeti cjelokupnom društvu”, pojašnjava Delija.

Pored osnovnih na odsjeku Pedagogija, završila je i magistarske studije.

“U početku sam imala strah da neću moći da zaokružim čitavu svoju obrazovnu priču i mislila sam da je to nemoguće. Onda sam počela da učim i polažem ispite u roku, sa najvišim ocjenama, pa je iz dana u dan i moje samopouzdanje raslo. Tada sam zapravo shvatila šta sve i koliko mogu”, s ponosom ističe Delija. 

Nevladina organizacija (NVO) Centar za romske inicijative, podsjeća, postoji od 2004. godine.

“Ključne aktivnosti na koje sam ponosna su te što smo ohrabrili aktivistkinje da javno govore i suprotstavljaju se dječjim ugovorenim brakovima, čime smo produžili djetinjstvo mnogim djevojčicama koje su nam danas zahvalne što sa 12, 13, 14 godina nisu postale majke. Organizacija je mnogo radila na brojnim programskim aktivnostima, kao što je obrazovanje, zapošljavanje, senzibilizacija brojnih institucija koje su doprinijele da se poboljša socijalni status zajednice Roma i Egipćana, ali svakako nam preostaje još puno rada kako bi se ova zajednica adekvatno integrisala u društvo”, rekla je Delija. 

Institucije i javne politike ne posvećuju dovoljnu pažnju RE populaciji, a država do sada po ovom pitanju, dodaje, nije mnogo uradila.

“Javne politike se moraju konkretizovati kako bi rezultati u borbi protiv diskriminacije zajednice Roma/Romkinja i Egipćana/Egipćanki bili zaista vidljivi. Posljedice našeg nepovoljnog položaja uključuju, između ostalog, visoku stopu nezaposlenosti, nisku stopu upisa i završavanja škole, te loše uslove života velike većine Roma i Egipćana”, ocjenjuje Delija.

Organizacija će se, najavljuje, u narednoj godini baviti suzbijanjem rodno zasnovanog nasilja kroz inovativni pristup promocije programa “Y”, nastaviće da radi na identifikaciji dječjih ugovorenih brakova, kao i na prikupljanju sredstava za izgradnju prvog nacionalnog skloništa za žrtve dječjih ugovrenih brakova”, poručila je Delija. 

Emisiju možete poslušati na linku Multikultura.