Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

28.04.2024
728

DEKANICA MUZIČKE AKADEMIJE UNIVERZITETA ISTOČNO SARAJEVO MAJA ŽUŽA: SA TELENTOM SE NE KALKULIŠE (AUDIO)

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor

Muzička akademija Univerziteta u Istočnom Sarajevu ove godine proslavlja značajan jubilej-30 godina postojanja i rada.

Dekanica, prof. dr Maja Žuža za Radio Kotor ističe da tridesetak učenika/ca Srednje muzičke škole “Vida Matjan” trenutno pohađa studije u ovoj visokoobrazovnoj ustanovi.  „O Školi za osnovno i srednje muzičko obrazovanje Vida Matjan sam čula mnogo ranije, nego što sam došla u Kotor,  jer postoji veoma duga tradicija studiranja vaših učenika/ca na našoj akademiji. To su uvijek vrsni studenti/kinje, zaljubljenici/e u svoju struku, tako da se dobar glas o ovoj obrazovnoj ustanovi, uspjesima i nagradama godinama pronosi Istočnim Sarajevom“, kaže Žuža za aprilsko izdanje emisije „Multikultura“.

Kako navodi, dva studijska programa, vokalno-instrumentalni na kojem je osam smjerova i muzičko- pedagoško-teorijski, na kojem su tri smjera, trenutno pohađa  blizu 200 studenata/tkinja.

„To je značajna brojka za naše uslove. Završavamo izgradnju nove zgrade Muzičke akademije Univerziteta u Istočnom Sarajevu i koncertne dvorane. Radovi se privode kraju, a ovog ljeta nas očekuje preseljenje. Dakle, sljedeću akademsku godinu počećemo u novim prostorijama, na prostoru od oko 3 000 kvadrata, što će svakako doprinijeti tome da proširimo smjerove u okviru postojećih studentskih programa i upisujemo još studenata/kinja koji će imati mogućnost da muzičku umjetnost izučavaju po najvišim svjetskim standardima“, pojašnjava Žuža.   

Na mjesto dekanice došla je 2020. godine, a u oktobru joj ističe četvorogodišnji mandat.

„Iza nas je veoma izazovan period. Imali smo dvije godine pandemiju korona virusa, potom globalnu krizu koja se odrazila i na naše prostore, ali mogu reći da sam zadovoljna postignutim. Mnogo toga je urađeno. Pored izgradnje novog objekta, što je svojevrstan poduhvat, radili smo na modernizaciji nastavnih planova i programa, pokretanju novih studijskih programa i njihovih dopuna. Mi smo jedina akademija na Balkanu koja od prošle godine organizuje studijski program na ruskom jeziku. Svi dosadašnji uspjesi ostvareni su zahvaljujući uigranom i posvećenom kolektivu, rektoratu Univerziteta, lokalnoj zajednici, Ministarstvu za visoko obrazovanje. Sve je to sprega dobrih ljudi, namjera i energija“, naglašava Žuža.

Mladima savjetuje da, ukoliko postoji tračak ljubavi i interesovanja prema muzici, istraju.

„Imam utisak da se u tom smislu mnogo kalkuliše, kako od strane roditelja, tako i budućih umjetnika. To je jedan od glavnih razloga zbog čega se, nažalost, veliki broj njih na kraju ne opredijeli za muziku, uprkos neospornom talentu. Tu su, najprije, egzistencijalna pitanja, gdje će da se zaposle, koliko će zaraditi, da li će im se isplatiti, na koji način će im se razvijati karijera. Međutim, važno je da znaju da su tinejdžerske godine samo faza i da će proći, da uz životni poziv koji odaberemo mi zapravo provedemo tri četvrtine svog života, pa je jako važno da se bavimo onim što volimo“, rekla je Žuža, podsjetivši da njeno iskustvo može biti pozitivan primjer drugima.

„Na privatne časove klavira krenula sam 1993. godine, što je u to, ratno vrijeme bilo potpuno iznenađujuće. Sigurna sam da je najveći broj ljudi u mojoj okolini na mene i moje roditelje gledalo sa čuđenjem i neodobravanjem. Sa ove vremenske distance, tvrdim da su pravilno postupili, uvažili moj talenat i podržali me. Ne potičem iz umjetničke porodice, odrasla sam uz inženjere elektrotehnike i hemije, tako da sam zahvalna što su otac i majka kod mene prepoznali ljubav prema klaviru i što joj nisu stali na put. Sve što je kasnije uslijedilo, rezultat je mog zalaganja i posvećenosti. Ovo je ujedno i poziv roditeljima da podrže svoju djecu na tom putu, jer muzički talenat je rijedak dar“, konstatuje Žuža koja je tokom školovanja imala izvanredne uspjehe, bila vukovac, najbolja studentkinja, dobitnica brojnih nagrada i priznanja.

Naglašava da je imala priliku da uči od najboljih i sarađuje sa vrhunskim umjetnicima, ali i da dobar izvođač, ne znači dobar pedagog i obrnuto.

„Dio mog umjetničkog uzleta su uglavnom bili istinski ljubitelji muzike. Naravno, bilo je i onih manje lijepih trenutaka, pedagoga koji na početku nisu imali sluha za jedno mlado biće, koji su stvarali neprijatnu atmosfernu, podsticali strah, komunicirali uz pasivnu agresiju. I takve momente pamtim, upravo zato što ne bih voljela da iste greške ponovim u svom pedagoškom radu i u vaspitavanju svoje djece“, naglašava naša sagovornica.  

Današnja djeca, smatra, trebaju razumijevanje, jer su izloženi mnogim sadržajima u okruženju, među vršnjacima i u online prostoru.

„Skoro da ne poznajem dijete sa kojim sam do danas razgovarala, a da nije na dnevnom nivou bilo suočeno sa verbalnim, fizičkim, psihološkim, sajber nasiljem. Upravo zato, profesor ne smije samo biti muzički pedagog, već neko ko će da sasluša, posavjetuje, udahne novu, svježu energiju i biti podsticajan za jednog mladog čovjeka. Ko će da kaže, recimo, da danas ne sviramo, već razgovaramo, aktivno slušamo jedni druge i razumijemo, a toga danas u pedagoškom radu, naročito u okviru individualnih časova, mnogo nedostaje“, rekla je Žuža.

Emisiju možete poslušati na linku Multikultura.

Podijeli na: