Društvo

Od početka rada nove PCR laboratorije u kotorskom Domu zdravlja (2. februara) do juče obrađeno je oko 1 000 uzoraka na novi korona virus. To je danas u emisiji “032” kazala specijalista mikrobiolog dr Slavica Dašić, pojasnivši da se radi o testiranim pacijentima iz Kotora i Tivta, te da je od tog broja, 350 njih bilo pozitivno na COVID-19.

“U našem gradu bilo je 250 pozitivnih na korona virus, a iz Tivta 100. Prema zvaničnim podacima, od početka pandemije u Kotoru je od ovog virusa oboljelo oko 2 000 ljudi”,  saopštila je dr Dašić.

Zbog prebukiranosti laboratorije, kaže, odlučili su se da postepeno počnu sa radom.

“Da najprije testiramo ljude u Kotoru, odgovorimo potrebama Opšte bolnice u našem gradu, specijalnih bolnica u Risnu i Dobroti, Doma starih Grabovac u Risnu i stanovnika Tivta. Nadam se da ćemo krajem ovog mjeseca biti u mogućnosti da obavljamo testiranje građana i građanki iz Budve i Herceg Novog, kao što je i planirano”, rekla je dr Dašić.

Korona virus, napominje, najčešće ulazi u naš organizam preko gornjih disajnih puteva, a može i preko sluzokože oka ili organa za varenje. “Preko organa za disanje ulazi izdisajem, kijanjem, kašljanjem. Kao i ostali virusi, tako i SARS-COV-2, da bi se počeo razmnožavati, traži živu ćeliju-domaćina. Na taj način ćelije našeg organizma postaju praktično mašine za proizvodnju virusa. Svako strano tijelo koje napadne naš organizam, pa i ovaj virus je zapravo antigen, a mi se protiv njih borimo stvaranjem antitijela-posebnih zaštitnih materija. Za to je zadužena jedna vrsta bijelih krvnih zrnaca koji se zovu T i B limfociti. T-limfociti direktno ubijaju viruse, dok B-limfociti imaju posebne receptore pomoću kojih vezuju virusne čestice-antigene, stvarajući kompleks antigen-antitijelo i to je princip imunog odgovora našeg organizma”, objasnila je dr Dašić, dodavši da postoji više grupa antitijela A, G, E, M i D, odnosno imunoglobulina. “M i D prepoznaju antigene i stvaraju kompleks antigen-antitijelo. Pri svakom sljedećem kontaktu sa virusom stvara se velika količina antigena i antitijela i solidan imuni odgovor. Zato se od nekih bolesti oboli samo jednom u životu”, navela je dr Dašić, odgovorivši na pitanje koja je funkcija antitijela u našem organizmu i pod kojim uslovima se ona stvaraju.

U državnim i privatnim laboratorijama u Crnoj Gori koriste se dvije vrste testova. “Prva grupa su oni koji dokazuju sami uzročnik-virus, odnosno antigen i ti se testovi zato zovu antigenski. Naša laboratorija u Domu zdravlja koristi isključivo ovu vrstu testova, a to su brzi antigenski i PCR testovi. Obje vrste koriste se od početka do kraja bolesti, dok je virus još uvijek prisutan u organizmu. Ukoliko građani osjete simptome korona virusa, prvo se treba uraditi brzi test i ako je on pozitivan, PCR nije potrebno raditi. Kao uzorak uzima se bris nosa i ždrijela, takozvani nazofaringealni bris, iskašljaj, a može i sadržaj iz pluća, odnosno bronhoalveolarni lavat u bolničkim uslovima. Druga vrsta testova koji su dostupni u privatnim laboratorijama su serološki, koji se rade iz krvi, tačnije seruma izdvojenog iz krvi. Oni se rade 4 do 6 nedelja od početka bolesti i uz pomoć njih dokazujemo prisustvo, odnosno količinu antitijela koja su se stvorila našim imunim odgovorom u borbi sa virusom. U to vrijeme se virus ne može detektovati”, dodaje dr Dašić.

PCR test se, napominje, radi za sve vrijeme prisustva virusa u organizmu. “Najjasnije će se detektovati ako se bris uzima za vrijeme najizraženijih simptoma, kada se u stvari očekuje prisustvo velike koncentracije virusa. Veoma je važno kako se taj bris uzima, koliko dugo stoji prije obrade i da li je adekvatan medijum u kojem se brisevi transportuju”, kaže dr Dašić.

Da se naš organizam još uvijek bori sa virusom, govori nam prisustvo IGM antitijela, dok oni IGG klase pokazuju da smo infekciju već preležali i da se organizam izborio sa njom.

“Antitijela IGG klase se mogu pojaviti već oko 21 dana od početka bolesti, a najoptimalniji period je uzeti krv nakon 4 do 6 sedmica od pojave simptoma, jer se tada očekuje potpuni imuni odgovor”, ističe dr Dašić.

S obzirom na to da je imunitet nakon preležanog virusa kratkotrajan, vakcina je, smatra, jedino rješenje. Glavna razlika u odnosu na druge, etablirane vakcine, napominje, je što one ne sadrže oslabljene ili ubijene viruse, već samo uputstvo za izgradnju jednog dijela patogena Kovid-19.

“Vakcine se pripremaju na dva načina. Prvi je dosadašnji, uobičajeni, kada se u organizam unese oslabljeni virus koji podstiče stvaranje antitijela. Takva je, recimo, vakcina protiv sezonskog gripa, koja se prima svake godine. Drugi, način zahtijeva nov pristup. Radi se o tzv. RNK vakcinama. Umjesto unošenja cijelog uzročnika-antigena, RNK vakcine protiv korona virusa našem tijelu daju genetski kod na osnovu kojeg naš imuni sistem može proizvoditi antigene. Takve su na primjer Fajzerove i vakcine Moderna. Dvije doze vakcina se primaju radi potpune zaštite, što je slučaj i sa ostalim vakcinama koje smo do sada primali. Bilo da se radi o Fajzerovoj, Astra Zeneka vakcini, Sinofarm, Sputnjik V, Sinovak ili Kovaksin, smatraju se sigurnima i nude  zaštitu od hospitalizacije i smrti”, zaključuje dr Dašić.

Reprizu emisije “032” možete slušati na našim talasima, večeras od 21.30.