Društvo

Porodica je prvo i najvažnije okruženje u kojem dijete usvaja osnovne navike, vrijednosti, ljubav, empatiju, socijalne norme, obrasce ponašanja. Kroz rane interakcije dijete razvija vještine pomoću kojih gradi zdrave odnose i snalazi se u širem društvenom okruženju.

Kroz svakodnevne navike, relacije, razgovore, obrasce i modele ponašanja koje doživljava u svojoj porodici, dijete usvaja skup vrijednosti, uključujući i one koje se tiču zdravlja. To obuhvata principe pravilne ishrane, redovnu fizičku aktivnost, uravnoteženu upotrebu digitalnih uređaja (telefoni, televizori, tableti, kompjuteri), kao i zdravu i otvorenu komunikaciju.

Uspostavljanje zdravih navika u porodici ne mora biti teško — dosljednost u svakodnevnim aktivnostima poput zajedničkog ručka može imati višestruke prednosti za svukupno zdravlje članova porodice. Redovni zajednički obroci mogu uticati na veću emocionalnu povezanost i osjećaj sigurnosti kod djece. Takođe, prilikom učestvovanja u pripremi i zajedničkom obroku kod članova porodice mogu se razviti značajne psihosocijalne vještine: slušanje, dijeljenje, izražavanje mišljenja. Porodični obrok može predstavljati odličnu priliku gdje će djeca prema modelu odraslih učiti zašto je važna zdrava ishrana i koji su osnovni principi zdrave ishrane Istraživanja pokazuju da djeca i adolescenti koja 3 i više puta sedmično konzumiraju obroke zajedno sa porodicom imaju zdravije obrasce ponašanja u ishrani, rjeđe razvijaju nezdrave prehrambene navike, imaju adekvatniju tjelesnu masu od djece i adolescenata koja rjeđe (od 3 puta sedmično) konzumiraju obroke u porodičnom okruženju.

Redovno upražnjavanje fizičke aktivnosti jeste izuzetno značajna navika za sveukupno zdravlje i blagostanje, koju djeca najakše mogu usvojiti u porodičnom okruženju ukoliko se postavi kao važna porodična aktivnost. Istraživanje Instituta za javno zdravlje Crne Gore o prevalenciji gojaznosti kod djece uzrasta sedam godina (COSI istraživanje) pokazalo je da su gojazni svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica. Najdominantniji uzrok je okruženje koje podržava prekomjeran unos hrane i nepraktikovanje fizičke aktivnosti. Osim toga, isto istraživanje je pokazalo i da broj provedenih sati pred ekranima značajno raste tokom vikenda u poređenju sa radnim danima, iako roditelji navode da djeca tokom vikenda provode više vremena igrajući se van kuće u odnosu na radne dane.

Kroz dosljednost u zdravim porodičnim navikama djeca ne samo da uče zdrave navike, već razvijaju osjećaj odgovornosti prema svom zdravlju. Najveći dio psihosocijalnih vještina i životnih navika djeca uče upravo posmatranjem – kroz ono što odrasli govore, ali još više kroz ono što rade. Kroz svakodnevna iskustva u porodici, djeca razvijaju navike i vrijednosti koje ih prate kroz život – u načinu kako se odnose prema sebi, prema drugima, kako donose odluke i brinu o svom zdravlju i blagostanju. Te prve lekcije, iako često usvojene neprimjetno, povezane su sa njihovim izborima i životnim stilom i u odraslom dobu. Zbog toga je izuzetno važno da odrasli dosljedno primjenjuju ponašanja koja žele vidjeti kod svoje djece – bilo da je riječ o zdravoj ishrani, redovnom kretanju, poštovanju pravila vezanih za digitalne uređaje ili emocionalnoj pismenosti. Odrasli su prvi uzori, a porodica – prva učionica zdravlja i socijalnih odnosa.

Međunarodni dan porodice prilika je da se podsjetimo da zdravlje počinje u porodici. Zdravlje nije samo odsustvo bolesti — to je osjećaj sigurnosti, pripadnosti, osnaženosti i navika da brinemo o sebi i drugima a upravo se te navike uče od najranijeg uzrasta.

Izvor: IJZCG