Društvo

Međunarodni dan žena, Osmi mart, obilježava se danas širom svijeta. Slave se ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog pola. Centar za ženska prava pozvao je zainteresovane da se pridruže Osmomartovskom maršu koji će krenuti u 12 sati sa Trga nezavisnosti u Podgorci. Marš je, kako su kazali, posvećen borbi protiv femicide u znak sjećanja na žene stradale usljed partnerskog nasilja.

"Ujedno, marš je i opomena državi da je njena obaveza da štiti živote svojih građana i građanki, naročito kada prijave prijetnje po život, kao i da neuspjeh institucija da ih zaštite podrobno ispita, istraži i utvrdi odgovornost. Obaveza je svih nas da ne dozvolimo nijednu nasilnu smrt više", poručuju iz Centra za ženska prava. 

Povorka će, kako su najavili, krenuti u 12 sati sa Trga nezavisnosti, Ulicom slobode, Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića, a zatim nazad Bulevarom Petra Cetinjskog do zgrade Skupštine gdje je postavljena izložba “Portfolio nenasilja” koju organizuju u saradnji sa Odborom za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore.

Na izložbi će, kako dodaju, biti prikazani radovi mladih umjetnica i umjetnika - učesnika likovnih radionica, koje “Centar za ženska prava” organizuje u okviru projekta “Kratki kurs (u)kidanja patrijarhata”.

 "Pridružite nam se u borbi za život", pozivaju iz Centra za ženska prava. 

Prvi nacionalni Dan žena obilježen je 28. februara 1909. u Sjedinjenim Američkim Državama nakon deklaracije koju je izdala Socijalistička partija Amerike. Avgusta iste godine organizovana je Međunarodna konferencija žena socijalističke Druge internacionale. Inspirisana američkim djelanjem povodom ovog pitanja, Njemica Luiz Cic predložila organizovanje Međunarodnog dana žene. 

Kako ona nije bila u stanju da svoje ideje sprovede u djelo, inicijativu za taj praznik preuzela je njemačka feministkinja i komunistkinja Klara Cetkin (1857—1933). Cetkinova se borila za prava žena od 1889, a predlog je javno iznijela tog avgusta u narodnoj kući, danas poznatoj kao Ungdomshuset. Prvo obilježavanje dana bilo je 18. marta 1911. u Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Danskoj, dok su ga obilježile mnoge demonstracije uz feministkinje širom Evrope. Ovaj praznik je prihvaćen u svim socijalističkim zemljama nakon što je Aleksandra Kolontaj ubijedila Lenjina da ovaj praznik prihvati kao državni. Tu praksu je preuzela i poslijeratna SSSR i njene saveznice (uključujući i SFRJ).

Kao međunarodni dan žena, Osmi mart (po prvi put tačno određeni datum), prihvaćen je 1917. godine. Ujedinjene nacije su od 1975. godine, koju su proglasile za Međunarodnu godinu žena i službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena. U međuvremenu su uvedene institucije kao što su trudničko bolovanje, ograničenje rada žena u trećoj (noćnoj) smjeni, ista plata za isti rad, pravo glasa i mnoge druge. Obično se proslavlja darivanjem žena cvijećem. 

Počeci proslavljanja ovog dana imali su jasnu političku boju, što svjedoči i priložena razglednica koja se prodavala u SSSR. Tako na njemu piše: Osmi mart je dan pobune radnih žena protiv kuhinjske robije. Reci NE ugnjetavanju i praznini duha rada u domaćinstvu. Ipak, motivi su kasnije izmijenjeni, pa su za naredne godine korišćene slike mimoze, sovjetske ženske biljke. Uz to je u svim državama nestala politička nota, te Dan žena više nije isključivo praznik za komuniste.

Švajcarska je poslednja zemlja u Evropi koja je uvela pravo glasa ženama (1972).

Tekst: Portal RTCG

Ilustracija (Foto: Pixabay)