Društvo

Ministarstvo kulture i medija organizovalo je juče na Cetinju svečanost povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore.

Tom prilikom razgovaralo se o novinarstvu u Crnoj Gori, slobodi medija i bezbjednosti novinara, ulozi lokalnih medija i udruženja, ali i o tome kako tradicija lista „Crnogorac“ i iskustva iz štampanih medija mogu inspirisati mlade kolege i buduće generacije novinara.

Prisutne je najprije pozdravila dr Tamara Vujović, ministarka kulture i medija.

„Obilježavanje Dana novinara Crne Gore veže se za jedan od najvažnijih trenutaka u istoriji crnogorskog novinarstva, izlazak prvog broja lista Crnogorac 23. januara 1871. godine. Taj datum ne podsjeća samo na početke štampane riječi u Crnoj Gori, već i na rađanje javnog prostora u kojem se iznose ideje, stavovi i pitanja od opšteg društvenog značaja. Crnogorac je bio izraz potrebe društva da se čuje mišljenje i da se kroz pisanu riječ oblikuju svijest o zajednici i odgovornosti prema njoj“, navodi dr Vujović.

Kako ističe, novinarstvo je od samog početka imalo mnogo širu ulogu od samog informisanja.

„Ono je činilo vezu između građana i vlasti, otvaralo teme koje se tiču javnog interesa i podsticalo dijalog u društvu. Danas, gotovo vijek i po kasnije, uloga ostaje jednako važna. Slobodni i profesionalni mediji predstavljaju temelj demokratskog društva, jer bez pouzdanih informacija nema ni ispravnih odluka ni stvarnog učešća građana u javnom životu. Savremeno novinarstvo suočeno je sa brojnim izazovima. Digitalno okruženje donosi brzinu i dostupnost informacija, ali i povećan pritisak na novinare da reaguju odmah, često nauštrb provjere činjenica i konteksta. Dezinformacije, govor mržnje i pritisci sa društvenih mreža dodatno potkopavaju profesionalni rad, dok se povjerenje javnosti u medije sve teže gradi. U takvom ambijentu, odgovorno novinarstvo zahtijeva još više znanja, integriteta i lične hrabrosti“, kazala je, između ostalog, Vujović.

Direktor Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ Ivan Radulović kazao je da je ovaj događaj prilika da se sa poštovanjem podsjetimo i na početke novinarske profesije u Crnoj Gori.

„U tom kontekstu posebno mjesto pripada Glasu Crnogorca i njegovoj preteči Crnogorcu.  Naravno, oni nastaju u različitim političkim i društvenim okolnostima, ali su oba na svoje načine obilježila razvoj novinarstva i javne svijesti u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori. Glas Crnogorca počeo je da izlazi na Cetinju 1873. godine kao nastavak ranijih pokušaja da se u Crnoj Gori uspostavi stalna i uređena štampa. Tokom decenija izlaženja, ovaj list je postao poluzvanično glasilo države sa jasnim ciljem da informiše javnost o državnim poslovima, zakonima, odlukama i važnim događajima. Kao službeni list, Glas Crnogorca je bio hroničar svog vremena, svjedok političkog, društvenog i kulturnog razvoja Crne Gore. Njegove stranice danas predstavljaju dragocjen istorijski izvor i neizostavan dio kolektivnog pamćenja“, kazao je Radulović.

Uslijedio je panel na temu „Tradicija i izazovi: novinarstvo od ‘Crnogorca’ do digitalnog doba“, na kojem su govorili Nikola Marković, direktor Radio-televizije Nikšić i predsjednik Udruženja lokalnih javnih emitera Crne Gore, Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik periodičnog štampanog medija „Komuna“, i Dražen Đurašković, predstavnik Sindikata medija.

U muzičkom dijelu programa nastupio je hor OŠ „Njegoš“ sa Cetinja.

Tekst i foto: Tamara Vuković