Društvo

Centar za građansko obrazovanje (CGO) izražava zabrinutost zbog ponovnog zadiranja u zonu sistemskog kršenja prava građana i građanki, a povodom posljednjeg pooštravanja mjera u cilju suzbijanja korona virusa.

Preciznije, ovo se odnosi na dio mjera oko kretanja u međugradskom saobraćaju, kretanja nakon 21h, kao i kretanja u dane vikenda, kada se pored potvrde mora dati na uvid policijskim službenicima i rješenje o zasnivanju radnog odnosa ili ugovor o radu. Otvara se i pitanje kompetentnosti nadležnih koji su ocjenjivali zakonitost ove mjere, a s obzirom da ugovor o radu predstavlja interni dokument koji reguliše odnos između poslodavca i zapošljenog.

Sa aspekta zaštite ličnih podataka sporna je obaveza stavljanja na uvid ugovora o radu u ove svrhe jer sadrže povjerljive informacije koje se odnose na ugovorne strane, a prije svega zapošljenog. Ti ugovori mogu sadržati i druge podatke za koje poslodavac cijeni da mogu voditi ka povredi poslovne tajne. Prošle godine smo imali priliku da vidimo da je donošenje pojedinih mjera na brzinu i bez stručne analize vodilo kršenju ljudskih prava i nije dobro takav pristup ponovo uvoditi.

Dodatno, izgleda da prilikom donošenja ovih mjera nadležne vlasti nisu imale u vidu i ona lica koja su angažovana i po drugim osnovima, osim po ugovoru o radu. Stoga, ostaje nejasno na koji način svoje pravo kretanja između opština mogu ostvariti lica koja su angažovana po ugovoru o djelu, odnosno ugovoru o stručnom osposobljavanju, privremenim ili povremenim poslovima ili drugim sličnim ugovorima, iako imaju odgovarajuću potvrdu poslodavca.

Takođe, nije se vodilo računa da, na žalost, živimo u državi u kojoj nije mali broj onih koji i nemaju ugovor o radu ili se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezapošljena lica. To otvara pitanje: na koji način takva lica mogu uopšte ostvariti svoje egzistencijalne potrebe, a koje su uslovljene prelaskom iz jedne u drugu opštinu?

Kontrola se mogla obezbijediti time što bi se uvezao postojeći sistem umjesto opterećivanja građana i kršenja njihovih prava. Na primjer, mogla se predvidjeti mogućnost provjere vjerodostojnosti odluka uvidom u evidencije Poreske uprave ili Zavoda za zapošljavanje, a u krajnjem i anonimizacije, odnosno prikrivanja određenih podataka u ugovorima. A za one koji ne posjeduju ugovor o radu, trebalo je omogućiti neku vrstu najave neophodnog međugradskog prelaska, najmanje 24h prije, što bi ostavilo dovoljno vremena za provjeru i izdavanja potvrde o nesmetanom kretanju.

CGO pozdravlja sve mjere koje doprinose suzbijanju ove teške zarazne bolesti, ali naglašava i da moraju biti objektivno odmjerene, zasnovane na argumentima, jednako važiti za sve i dosljedno primjenjene. Vlada nije ubjedljivo objasnila različit odnos prema ulasku iz drugih država što baca sjenku političkog uticaja u donošenje ovih mjera. Svjedočimo i nedopustivom postupanju pojedinih članova Vlade i drugih predstavnika organa vlasti koji pozivaju građane na samodisciplinu i jasno stavljaju u izgled kažnjavanje svih koji se o mjere ogluše, a istovremeno sami krše te mjere i bivaju nesankcionisani. Na taj način ozbiljno se ugrožava ustavni princip vladavine prava i poništava obaveznost mjera za sve druge.

Konačno, CGO poziva Vladu da ubuduće blagovremeno donosi i objavljuje mjere kako bi građani i pravna lica imali dovoljno vremena da svoje ponašanje prilagode obavezujućim normama. Nije dobra dosadašnja praksa da se mjere donose u sred radne sedmice sa važenjem od narednog dana iako se danima prije toga najavljuje pooštravanje mjera. Organi vlasti moraju pokazati senzibilitet i imati svijest o tome da građani i građanke u skladu sa mjerama moraju često napraviti reorganizaciju životnih i radnih aktivnosti i za to im se mora ostaviti dovoljno vremena.

CGO predlaže i Upravi policije da nastavi sa praksom redovnog objavljivanja informacijama o učincima u kontroli primjene propisanih mjera, kako bi znali što policija preduzima u pravcu sankcionisanja onih koji su dijelom odgovorni za ovakvo lošu epidemiološku situaciju u zemlji, navodi se u saopštenju koje potpisuje Tamara Milaš, koordinatorka programa Ljudska prava.