Društvo

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, analizirajući izborne programe, utvrdio da i pored toga što su parlamentarni izbori održani tokom pandemije zdravstvo nije bilo u fokusu izbornih aktera.

Od 11 izbornih listi, 10 je na određen način adresiralo zdravstvo. Generalni utisak je da su izostale dublje analize, a malo je i onih koji su ponudili konkretne mjere unaprijeđenja u ovoj oblasti. Dodatno, još je manje onih koji su pominjali pandemiju korona virusa, a i kad su je pominjali obično je to bilo u kontekstu posljedica po ekonomiju. Nijedna izborna lista nije predstavila mjere koje treba preduzeti kako bi se došlo do efikasnijeg odgovora na pandemiju, smanjenja opterećenja zdravstvenog sistema i jačanja svijesti javnosti o značaju poštovanja mjera u suzbijanju pandemije.  Uz to, predstavnici svih listi, kad je to njima odgovaralo, odnosili su se relaksirano prema mjerama što je imalo uticaja i na eskalaciju ovog problema. Masovna okupljanja posljednjih mjeseci rijetko su prošla bez političara različitih profilacija uz prateće optuživanje onih drugih a bez samorefleksije i samokritike.

Većina partija se zadržala na opštim zalaganjima za bolje zdravstvo i dostupnost zdravstvene zaštite svim kategorijama društva bez obzira na socio- ekonomski položaj, ali bez objašnjenja što to praktično znači. Ostalo je nejasno i na šta misle one izborne liste koje navode da će raditi na prevenciji zdravlja djece predškolskog i školskog uzrasta s obzirom da Crna Gora decenijama sprovodi obavezne sistematske preglede i vakcinaciju za taj uzrast. Takođe, iako su mediji i civilno društvo otvarali pitanje visokih cijena ljekova u Crnoj Gori u odnosu na region, samo je koalicija “Crno na bijelo” predložila jaču kontrolu troškova za ljekove i definisanje maksimalne cijene ljekova. Doskorašnja opozicija je akcentovala i značaj depolitizacije Ljekarske komore i zapošljavanja u javnom zdravstvenom sistemu. Pored toga što je Crna Gora godinama u vrhu zemalja sa najvećom stopom samoubistava i što je upotreba antidepresiva veća od evropskog prosjeka, samo jedna lista – Socijaldemokrate (SD) - ambiciozno nabrajajući zdravstvene institucije koje planiraju da izgrade ili obnove, pomenula je i Kliniku za mentalno zdravlje.

Većina izbornih listi prepoznaje kao važna pitanja poboljšanje materijalnog statusa zdravstvenih radnika i podršku prilikom usavršavanja. Tada opozicione liste su loše materijalno stanje zdravstvenih radnika vezivale i sa odlivom mozgova u ovoj grani, ali bez preciznijih prijedlozi za promjenu tog stanja. Rijetki pominju posebnu stambenu politiku za zapošljene u zdravstvu i obezbjeđivanje radnih mjesta nakon završetka specijalizacije kao mjere intervencije, a neki i modernizaciju infrastrukture u zdravstvu, poput liste “Crno na bijelo”, SD i SDP-a koji govore o rekonstrukciji brojnih objekata, ili Albanske liste koja potencira izgradnju bolnice u Ulcinju. Za DPS se ističe Zavod za sportsku medicinu kao nešto posebno novo i korisno, a za koaliciju “Mir je naša nacija” pitanje zaštite zdravlja u Pljevljima.

Zabrinjava stav određenih izbornih lista koje pitanje zdravlja žene stavljaju isključivo u kontekst reproduktivnog zdravlja. Posebna pažnja je posvećena zdravlju penzionerima, ali uz činjenicu da ima i drugih kategorija koje zavrijeđuju sličnu pažnju ali nisu možda punoljetni, može se zaključiti da je to više bilo u funkciji prikupljanja glasova nego stvarne brige i za tu kategoriju stanovništa.

U prosjeku, zdravstvo čini 5% izbornih programa, uz varijacije među listema, pa je tako najzastupljenije kod koalicije “Crno na bijelo” sa 13.6%, a nema ga uopšte kod koalicije “Za budućnost Crne Gore”.  

Ova godina nas je surovo podsjetila na značaj zdravstvenih politike i ulaganja u zdravstvo za ukupno zdravlje i funkcionisanje društva. U tome naglašenu ulogu imaju partije koje učestvuju na izborima i koje su u mogućnosti da daju strateški odgovor na pitanja od javnog značaja. Kad je riječ o zdravstvu, a posebno u situaciji pandemije, na žalost, sudeći po programima i praksi odlazeća i nova vlast nedopustivo nisko drže ovo pitanje na listi svojih prioriteta, navodi se u saopštenju CGO koje potpisuje Biljana Popović, asistentkinja na projektima.