Društvo

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je, od 2. do 9. februara 2024. godine, organizovao tri dvodnevna interkativna treninga za oko 80 srednjoškolaca/ki iz gimnazija u Bijelom Polju, Podgorici i Kotoru na temu multikulturalnosti.  Program je dio projekta Mostovi multikulturalizma kroz muzejsko obrazovanje, koji CGO sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava (MLJMP), a sa ciljem osnaživanja interkulturalnih kompetencija kod mladih, kako bi unaprijedili razumijevanje i prihvatanje različitih kultura, tradicija i identiteta, ali i razvijali aktivizam za djelovanje u zajednici.

“Sa mladima je bitno razgovarati, jer im naša javnost ne ostavlja mnogo prostora da uoče koji je značaj uzajamne tolerancije i poštovanja drugih. Konačno, moraju se obrazovati o interkulturnom dijalogu, jer samo osvješćeni i suočeni sa vlastitim stereotipima, za koje su odgovorne institucije ove zemlje i porodično vaspitanje, vode ih prema drugom uz suštinsko razumjevanje i spašavanje budućnosti koju moraju živjeti zajedno”, poručuje Ervina Dabižinović, psihološkinja iz NVO ANIMA - Centra za žensko i mirovno obrazovanje, koja je bila jedna od predavačica na radionicama.  

Nikoleta Đukanović, profesorica na Univerzitetu Donja Gorica i predavačica na radionicama, cijeni da “globalni društveni izazovi utiču i na obrazovni sistem, te su uzrokovali potrebu za demokratizacijom obrazovanja, reforme na temelju demokratskih principa, demokratske kulture i multikulturalnih vrijednosti i principa.” Takođe, Đukanović je mišljenja da je “važno da se prepoznaju barijere kada je u pitanju primjena multikulturalnog obrazovanja u nastavi u srednjim školama u Crnoj Gori i da se identifikuju preporuke za unaprijeđenje multikulturalnog pristupa u obrazovnom sistemu, kao i da se o principima multikulturalizma razgovara za učenicima i učenicama kako u okviru nastavnih, tako i u okviru vannastavnih aktivnosti.”

“Određen broj mladih ljudi je zainteresovan za teme koje se tiču multikulturalnosti, ali su u školskom sistemu to znanje i razvoj onemogućeni, pa sami traže odgovore.  Većina ili ne traži odgovore ili ih nalazi u crkvi, kao i većina nastavnog osoblja koji potpuno ignorišu ova znanja ili NVO. Nastavno osoblje i rukovodstva u obrazovnom sistemu moraju dobiti ova znanja i osvijestiti se o značaju ove teme. Njihova svjesna podrška može voditi promjenama, a bez njihovog učešća naši napori su uzaludni,” navodi Ljupka Kovačević, aktivistkinja iz NVO ANIMA - Centra za žensko i mirovno obrazovanje i takođe jedna od predavačica na programu.

Tamara Milaš, aktivistiknja u borbi za ljudska prava smatra da rad sa mladima na temama multikulturalizma i interkulturalizma predstavlja ključan korak ka izgradnji otpornijeg i inkluzivnijeg društva. “Kroz treninge, imali smo priliku jačati interkulturalne kompetencije mladih, ali ih i osvijestiti o važnosti njihove uloge kao nosilaca društvenih promjena u svijetu koji se sve više suočava s izazovima ekstremizma i radikalizma. Utisci su jako pozitivni i inspirativni, pokazujući da mladi, osnaženi pravim alatima i znanjem, mogu biti pokretači promjene. Ova iskustva potvrđuju da je ulaganje u interkulturalno obrazovanje mladih ne samo korisno, već i nužno za izgradnju svijetlije i pravednije budućnosti za sve nas”, zaključuje ona.

Marlena Ivanović, asistentkinja na programima