Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/S.Č.

Mobilno novinarstvo je promijenilo dinamiku i ulogu novinara/ki u medijskim kućama, kao i način na koji se u digitalnom dobu povezuju sa publikom, ocijenio je za Radio Kotor novinar i urednik Radio Televizije Crne Gore Darko Bulatović.

On je početkom sedmice, u organizaciji Direktorata za medije Crne Gore, na dvodnevnoj radionici u Kolašinu, govorio o efikasnom korišćenju mobilnih telefona u produkciji video priloga. 

Podsjetimo, prije dvije godine naš sagovornik je dobio godišnju nagradu Evropske asocijacije regionalnih medijskih centara (CIRCOM) za najboljeg video novinara. 

“Ranije je proces proizvodnje snimljenog novinarskog sadržaja zahtijevao angažman više ljudi: snimatelja, tonskih tehničara, montažera, novinara. Danas, sa mobilnim uređajem i odgovarajućim aplikacijama, sve to može da uradi jedan čovjek. U početku je za mene to bio veliki zadatak, jer sam do informacija uglavnom dolazio sam, istražujući dostupne izvore na internetu. Irci su tada bili fantastični. Prve video priloge vidio sam upravo od njih, kada je novinar uz pomoć mobilnog telefona napravio reportažu od par minuta o tome kako se pravi kapućino. Gledao sam pomno i pomislio da želim da i ja nešto slično uradim. Tek kasnije su se pojavili i edukatori”, priča Bulatović za emisiju “Nedjeljni razgovor”.

Korišćenje mobilnih uređaja i aplikacija nam omogućava da snimamo, editujemo i objavljujemo sadržaj u realnom vremenu ili uz minimalne korekcije u postprodukciji, što je velika prednost u današnjem, brzo promjenljivom digitalnom okruženju.

Ovakav način izvještavanja sa terena, kako navodi, donosi prednosti, ali i izazove.

“Novinar/ka s jedne strane postaje potpuno samostalan/a i može brzo reagovati na razne događaje, prikupljati informacije, snimati i montirati sadržaj bez potrebe za velikim timom. S druge strane, ovo istovremeno znači veći pritisak i više odgovornosti za novinare/ke, jer moraju biti vješti/e u svim aspektima tog procesa, od planiranja i snimanja do pisanja i montaže. Moramo se oslanjati na svoje multitasking sposobnosti, kreativnost, tehničke vještine, ali i imati sposobnost da balansiramo sve ove zadatke, te donesemo kvalitetne odluke u kratkom vremenskom roku”, dodaje Bulatović.

Posao koji funkcioniše po principu “one man show” pred novinare/ke postavlja i posebne zahtjeve.

“Digitalna pismenost, kao i sposobnost i pravilno korišćenje različitih aplikacija i alata, je zapravo ključ za uspjeh. Pravilo pet snimaka i wow shot su zaista važni aspekti koji mogu značajno unaprijediti kvalitet snimka koji kreiramo, a snimljeni sadržaj učiniti vizuelno privlačnijim. Za medijske kuće koje često imaju konkurenciju u prenosu iste vijesti, ljepša perspektiva u video sadržaju može biti faktor koji čini razliku u tome hoće li on biti izabran ili ne. U eri vizuelnih priča, kada je sve više medijskih kuća i digitalnih platformi, dobri snimci, kreativna montaža, uz istinitost, objektivnost i analitičnost, najvažniji su faktori u postizanju veće vidljivosti i angažovanja publike”, pojašnjava Bulatović.

Osnovne novinarske norme i profesionalizam ipak su, napominje, temelj svega, a emocija izuzetno važna.

“Novinari/ke koji/e koriste razne digitalne alate i aplikacije  mogu da stvore sadržaj koji je, ne samo informativan, već i nosi određenu emociju koja je prije i iznad svega. Dakle, kada odemo na teren da snimimo priču, moramo prethodno odrediti jasnu temu, da znamo šta želimo od tog sadržaja, jer to treba i vjerodostojno prenijeti publici i sve dočarati slikom, sa što manje riječi. Sve što je amaterskom oku prijemčivo, to je i važno da zadržimo. Moramo biti  sposobni da odaberemo relevantne informacije, da budemo analitični, ali i da razmišljamo o tome kako naša priča može uticati na društvo, a istovremeno biti zanimljiva”, smatra Bulatović.

Jedan od najvećih izazova u novinarstvu danas je, kaže, upravo prepoznavanje i razlikovanje istinitih od lažnih informacija, a ovo je posebno problematično u kontekstu video zapisa i multimedijalnih sadržaja.

“Mnoge platforme omogućavaju brzu, lakšu produkciju i distribuciju video sadržaja, što daje ogromnu moć korisnicima/ama da oblikuju narative i sopstvena uvjerenja, ali i šire dezinformacije i manipulišu auditorijumom. Iako mobilni novinari imaju pristup alatima koji omogućavaju brzo stvaranje sadržaja, to znači i da im je potreban čvrst novinarski okvir da prepoznaju šta je vjerodostojno, da obave verifikaciju izvora i postave etičke smjernice prije nego što objave određenu vijest”, naglašava Bulatović.

Ukazuje i na činjenicu da se vještačka inteligencija (AI) koristi za generisanje sadržaja, ali da ne može zamijeniti ljudsku interakciju i emociju koji su neophodni za stvaranje autentične novinarske priče.

"Kada AI samo generiše slike i tekst, propušta se ključni element, a to je emocija. A upravo je emocija ta koja ljude povezuje sa temama i pričama koje bilježimo. I dok je medijska pismenost ključna za razumijevanje stvarnosti, onaj dio populacije koji je još uvijek informatički neuk, često nije u mogućnosti da razlikuje istinu od montaže. Kako mladim generacijama približiti stvarni novinarski svijet, ali i ljude sa kojima razgovaramo, njihove stvarne emocije i poruke, je naš najvažniji zadatak. Na nama je da postavimo distancu između stvarnosti i iluzije, što će, vjerujem, predstavljati veliki izazov u danima koji slijede”, zaključio je Bulatović.

 Emisiju možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor.