Društvo

Diplomirani inženjer saobraćaja, direktor Auto moto doo Kotor, Marko Bukilica, smatra da je gledanje u mobilne telefone prilikom vožnje jedna od najopasnijih grešaka koju čine brojni učesnici u saobraćaju. U Magazinu “Grad” Radio Kotora istakao je značajnu zainteresovanost za upotrebu motocikala svih kategorija, a kao razlog je naveo neadekvatnu saobraćajnu infrastrukturu koja ne može da isprati zahtjeve prosječnog stanovnika, kao i gostiju, ukoliko za prevoz koriste četvorotočkaše. Stoga je na putevima sve više dvotočkaša pa ih je oko četiri puta više nego 2019. Na današnji dan imamo oko 1.870 registrovanih motora u Kotoru. 

“Jako je bitno da znamo prije svega da, iz godine u godinu, broj motociklista i registrovanih vozila raste. Razlog - ljudi su prinuđeni da pređu na to prevozno sredstvo zbog porasta ukupnog boja vozila i efikasnijeg prevoza, prevazilaženja problema koje sobom nose saobraćajne gužve. Ako gledamo hronološki od 2010. pa nadalje, na nivou države bilo je registrovano oko 187.000 vozila, 2015. nešto malo manje od 200.000, da bi 2020. taj broj porastao na nekih 238.000 vozila. U posljednjih pet godina imamo značajan progres pa sada imamo broj od nevjerovatnih 330.000 vozila. Kako naša infrastruktura ne može da podnese taj pritisak, ljudi prelaze na lakši, funkcionalniji, vid prevoza a to je saobraćaj motociklima.

Standardi su u posljednjih nekoliko mjeseci, možda i pola godine, povećani, pa je i malo strožije proći određene obuke. Ipak, problem je što mi u saobraćaju, generalno, kako ovdje u Kotoru, tako i na primorju uopšte, gdje se najviše koriste motocikli, imamo problem da dosta ljudi vozi bez vozačke dozvole. Jednostavno, koliko god Ministarstvo i Uprava policije radili dobar posao, oni na nivou države nemaju trenutno dovoljno ljudstva, nemaju dovoljnu pokrivenosti pa se ovakva situacija neadekvatno koristi od određenog broja učesnika u saobraćaju, pa zbog neznanja, nepažnje, često dolazi do saobraćenih nezgoda, što je ovdje kod nas, na primorju, prilično zastupljeno. Bolji standard u odnosu na sjever, mlađim naraštajima olakšava dosta toga, ali zato nedostaje i razvijena svijest o tome kakve posljedice nosi saobraćaj i šta se sve može desiti, pogotovo vozačima  motora”, kaže Bukilica. 

Ukazuje na problem saobraćajne nekulture. Razlog je, ističe, nedostatak razvijene svijesti o izazovima u saobraćaju. 

“Nekulturu imamo u smislu kretanja, držanja pravca, nepoznavanja pravila prolaska kroz raskrsnicu, prilikom preticanja, zaustavljanja da prođu pješaci…. Sve to izaziva jako opasne situacije i probleme u saobraćaju.

Inače, kada je riječ o međusobnoj solidarnosti motociklista, ona je na visokom nivou. Pričam o iskusnim motoristima zato što znaju kakve sve posljedice mogu da se dese. Jednostavno, imaju razumijevanja jedni za druge, ali nailaze na problem sa ostalim učesnicima u saobraćaju koji upravljaju drugim prevoznim sredstvima. Posebno su problem ljudi koji se nikada nisu, ne vozili, nego ni bili kao saputnici na motoru. Oni nemaju nikakav osjećaj za motoriste. Jednostavno, vide ih kao problem i prepreku na putu. Dakle, savjet bi bio da u saobraćaju morate da se ponašate tako da prije svega osigurate, ne samo svoju, nego i bezbjednost ostalih učesnika u saobraćaju. Nije problem u nevidljivosti. Svi imamo retrovizor, znaju se osnovna pravila kako se krećete kroz saobraćaj i na što morate da obratite pažnju”, kazao je Bukilica. 

Kao jedan od najvećih problema u vožnji ističe nusprodukt digitalizacije – vožnju uz gledanje u mobilne telefone. 

“Često i iz dosade, kada upadnu u gužu, ljudi gledaju u telefon da bi “ubili” vrijeme dok su u gužvi. U nekom trenutku, kada gleda telefon, u situaciji “kreni, stani, kreni, stani”, u određenom trenutku vozilom se malo skrene, napravi se previd, uđe se u pravac kretanja motora i dolazi do saobraćajne nezgode. Obično tako najčešće i nastaju saobraćajne nezgode kod nas. Znači, najveći vid saobraćajnih nezgoda, procentualno, s motoristima nastaje, ili prilikom skretanja pravca vozila na lijevu stranu, pa dolazi do “češanja” pri paralelnom kretanju, ili kada se neko putničko vozilo zaustavi da sa sporednog puta propusti drugo da se sa strane uključi na glavni put. To vozilo, koje se uključuje na glavni put, odnosno vozač, nema razvijenu svijest da nije samo u pitanju vozač vozila koji mu je stao, nego da svi na glavnom putu imaju prednost odnosu na njega. Dolazi do toga da neko naiđe motorom, obilazi kolonu vozila (čineći prekršaj ako pređe u suprotnu traku) i evo saobraćajne nezgode. To su najčešći vidovi saobraćajnih nezgoda u Kotoru”, kazao je Bukilica. 

Za vožnju po bijeloj traci kaže da je riječ svakako o komplikovanoj situaciji, kako za vozače dvotočkaša, tako i za vozače automobila. 

“To je veliki problem i opet se vraćamo na tu kulturu u vožnji. Zakonski imate uredbu koja vam nalaže da se bilo kojim motornim vozilom krećete uz desnu ivicu kolovoza. Zakonski, znači po projektnoj signalizaciji, moguća širine trake je između 2,5 i 3,75 metra. Kod nas, na našim putevima, magistralnim i regionalnim, obično su te širine nekih 3,25 do 3,5 metra. Jednostavno, ako se krećete putničkim vozilom, koje je u prosjeku širine 1,92 metra i krećete se uz desnu ivicu, ostavljate 1,5 metara prostora za motor sa vaše lijeve strane da prođe unutar vaše saobraćajne trake. Ali, problem je što mi imamo takvu kulturu da nas interesuje ko je ispred, šta je ispred, kao da mi time nešto možemo promijeniti is vi se krećemo uz bijelu liniju. Primoravamo tako motoriste  da se kreće suprotnom trakom, da pretiču i dovodimo ih u prekršaj”, rekao je Bukilica. 

Aktuelna zakonska regulativa unijela je novine vezano za trotinete. Kao i za bicikle, sada dijete sa 14 godina ne smije da izađe na javni put. 

“Novina je i da mladi vozači neće moći da voze između 23 i 5 ujutro, već samo u pratnji osobe koja ima iskustva za kategoriju u kojoj on upravlja. Još jedna odredba je snaga vozila kojim mladi vozač može da upravlja, a to je 80 KW. Iz nekog mog aspekta gledanja, kao saobraćajnog inženjera, snažnije vozilo je iz nekog razloga lakše za upravljanje, čak i mladim vozačima, jer upuste li se u preticanje ili neku radnju, lakše je to odraditi sa stabilnim i jačim vozilom.”, kaže Bukilica.

 Na pitanje o skidanju blokada, softverskom poništavanju na trotinetima koji nakon toga mogu da postižu mnogo veću brzinu, ističe značaj “roditelja koji bi trebali povesti računa o tome što rade djeca”. 

“Meni nije jasna svijest roditelja ako dozvole da im djeca voze  trotinet koji ide i do 80 km na sat. Čak sam neke gledao da idu i po 130 km na sat, to je za mene apsolutni apsurd, jer je  to toliki rizik u saobraćaju, zbog tih malih točkova prije svega. Bilo kakav kamenčić, bilo što slično i vi ne možete da se održite na takvom vozilu. Gubite stabilnost i padate”, kazao je Bukilica. 

Iznio je podatak i da je prije 2019. u Kotoru bilo 442 registrovana motocikla. 2020. godine 890, a na današnji dan ih je oko 1.870 registrovanih motora. 

“Zainteresovanost za ovu vrdtu prevoznog sredstva je velika jer ljudi ne vide više neki drugi način za kretanje. Obuka je sada podignuta na najveći mogući nivo.  Podsjetiću da smo u 2024. godini imali 78 poginulih lica u saobraćaju u Crnoj Gori, zemlji sa 620.000 stanovnika. Recipročno, na milion stanovnika, mi smo imali preko 120 poginulih a Albanija i Bosna, za koje smo se nekad šalili na račun razvijenosti, prva 64, druga 69 poginulih. Dakle siutuacija je bila duplo bolja nego kod nas. I onda jednostavno ljudi iz ministarstva nisu imali više izbora nego da se sve podigne na veći nivo. Znači da se pooštre kriterijumi da se uvedu neka nova pravila oko obuke, provjere i tako dalje”, kazao je, između ostalog. Bukilica.  

Reprizu Magazina "Grad" možete slušati u 21 i 30 ili na linku Magazin Grad.

Predrag Nikolić