Društvo

Naš sugrađanin, Darko Seferović, iz Morinja je plovidbu svijetskim morima i višegodišnji rad u korporacijama, zamijenio životom na farmi i proizvodnjom finalnih suhomesnatih proizvoda.

Sa bratom Vladimirom, bratom od tetke Željkom i suprugom Martinom, osnovao je Eko farmu “Moravka” u okolini Takova (Šumadija).

“Brat i ja smo bili pomorci, on je bio kuvar, a ja oficir. Izvjesno vrijeme smo plovili, kao i većina ljudi iz Boke. Zatim nas je život odveo u Beograd, a ja već dvadeset godina radim u korporacijama. Lijepo je živjeti u velikom gradu, ali vremenom svi počinjemo da težimo mirnijem životu. U nekom trenutku kada mi je dosadio taj brzi tempo, sa suprugom sam odlučio da započnem privatni posao. Vidjeli smo da je ovo dobra ideja, naročito jer se radi o porodičnom biznisu, a sa jedne strane imamo kuvara profesionalca koji ima veliko iskustvo, dok smo supruga i ja u poslovnom svijetu duži niz godina. Odlučili smo da sve spojimo i kreiramo novi brend”, priča Seferović za Radio Kotor.

Kako dodaje, pandemija korona virusa navela ih je na razmišljanje “da kada je kriza nećemo putovati, niti priuštiti sebi mnoge pogodnosti, ali ono što moramo je da se hranimo”.

,,Vođeni tom mišlju, posvetili smo se proizvodnji suhomesnatih proizvoda, ali ne po tradicionalnim recepturama, već mediteranskim. Proizvodimo suhomesnate proizvode koji se prave na primorju po španskim, italijanskim i bokeškim receptima, ali to nisu preuzete recapture, već smo ih mi uveliko modifikovali. Često nas u medijima nazivaju šumadijskim pomorcima, jer smo ukuse Mediterana donijeli u Šumadiju”, rekao je Seferović.

Sve poslove na farmi, napominje, obavljaju sami, jer je teško pronaći stalnu radnu snagu.

“Sve radimo sami, što je u neku ruku dobro, kako bismo prošli sve faze stvaranja prizvoda. Željko i Vladimir su na početku vodili računa o 130 svinja i 100 kokošaka. Povremeno smo imali radnike, ali kada oni vide da to nije izuzetno čist posao, da nerjetko treba ući i u blato, brzo su odustajali. Bili smo primorani da promijenimo čitav biznis plan i pronašli smo uzgajivača, koji tretira svinje po našim, visokim standardima. Sada brinemo o 150 kokošaka i imamo vrt za naše potrebe, gdje proizvodimo i brojne začine, koje korisimo u proizvodnji mesnih prerađevina. Prvo želimo da ustalimo proizvodnju, a u planu nam je i da napravimo degustacioni centar, jer većina ljudi koji nas prate na društvenim mrežama, žele da dođu kod nas i provedu vrijeme na farmi. U tom slučaju moramo imati cijelodnevnu ponudu, uz mogućnost degustiranja naših autentičnih proizvoda”, kaže Seferović.

Ističe da još uvijek istražuju tržište, a trenutno je u ponudi dvadesetak različitih suhomesnatih proizvoda.

,,Ono što je karakteristično za naše proizvode jeste da se radi o produktima od mesa svinje moravke, koja je nastala početkom prošlog vijeka, ukrštanjem bekšira i divljih svinja. Ukus mesa je kao patanegra-španske vrste i zbog toga smo se odlučili baš za tu sortu. Razlog više je što je oko nje jedini posao da joj date da jede i pije vodu. Ova vrsta mora da živi na otvorenom i mora da šeta. U proizvodnji suhomesnatih proizvoda dodajemo mediteranske začine i pečurke. Budući da smo na imanju koje smo kupili zatekli i stari voćnjak, proizvodimo džemove sa dodacima začina i crnog vina. Stalno eksperimentišemo sa novim ukusima. Sve prvo mi degustiramo, a zatim plasiramo na tržište. Još uvijek nemamo ustaljeni asortiman, ali ćemo se potruditi da imamo dvadesetak različitih proizvoda, kako bi smo pokrili različite ukuse”, dodaje Seferović.

Kako su proizvode na tržište počeli da plasiraju u periodu pandemije, prodaju organizuju online.

,,Lako je preko interneta prodati garderobu i nešto što kupujemo na osnovu vizuelnog izgleda, ali ponudi hranu je malo kompleksnije. Ono što je ključno kad je u pitanju prodaja prehrambenih proizvoda je da treba izgraditi povjerenje kod potencijalnih kupaca. Na društvenim mrežama prikazujemo cjelokupan proces rada. Sve mora biti transparentno, počevši od toga kako žive životinje, kako se obavlja proces proizvodnje, sušenja, pakovanja”, saopštio je Seferović.

Budućim poljoprivrednim proizvođačima poručuje, da se lijepo vratiti na selo i živjeti mirnim životom, ali za pokretanje biznisa prvo treba dobro odrediti šta želite da proizvodite i za koje tržište.

,,Mi nudimo specifične proizvode koji za sada niko nema na tržištu. Ko hoće da se vrati na selo svakako treba da osmisli proizvod koji mora imati komparativnu prednost. Treba kreirati proizvod koji niko ne može da iskopira narednih par godina, jer više godina u biznisu je kratko kalendarski, ali dug period kada je prednost u pitanju”, zaključio je Seferović.


Tekst: Tamara Vuković
Foto: privatna arhiva