Društvo

Osim po bogatoj istoriji i brojnim turističkim atrakcijama, Perast je poznat po jedinstvenim običajima, koje ugalavnom baštini Društvo prijatelja grada Perasta.

Gošća emisije Ljetnje priče bila je članica ovog udruženja Tina Braić Ugrinić, koja je za Radio Kotor govorila o značaju očuvanja peraških običaja u izvornom obliku.
,,Društvo prijatelja grada Persta osnovano je 1999. godine, sa ciljem da njeguje materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu. Društvo ima više od 100 članova, ali manji broj je stalno aktivan. U jednom periodu došlo je do promjene članstva, neki od naših članova su nažalost umrli, a neki su odlučili da napuste članstvo.

Ove godine smo organizovali dva kulturna događaja, 15. maja smo izašli pred javnost okruglim stolom sa ciljem da temom “15.maj 1654.godine- očuvanje peraškog viševjekovnog običaja Gađanje kokota“, pokušamo objasniti šta za poslijedicu ima promjena izvornog običaja, koji je poslijednjih godina ugrožen. Uključili smo dvije suprostavljene strane, sa jedne strane stav da običaj Gađanje kokota, obzirom na istorijski, kurturološki, tradicionalni i folklorni značaj, zaslužuje da se 366 godina stara tradicija nastavi, a sa druge strane onu koja smatra da postoji zakonska nelegalnost u održavanju ovog običaja.
Zbog ovog običaja Društvo prijatelja grada Perasta je ušlo u ozbiljnu borbu sa željom da istraje u traženju legitimnog načina, kako da prevaziđe ono što danas stoji van zakona i da se pravno izbori u njegovom budućem nesmetanom ali zakonski regularnom održavanju, u izvornom obliku. Mi ćemo se boriti i nadam se da ćemo uspjeti, kako bi zaštitili viševjekovni običaj. Organizovali smo okrugli sto i 21.jula povodom Fašinade u saradnji sa Festivalom gudača. Takođe smo se osvanuli na istorijski aspekt nastanka Fašinade, kako se vremenom ona održavala i na koji način se danas održava”, kaže Braić Ugrinić.

Ona dalje ističe da su za Peraštane običaji veoma važni i da su se upravo zbog te činjenice, pojedini običaji zadržali samo u tom mjestu.

,,Njegujemo zaostavštinu iz prošlosti i okrenuti smo kao njoj iz razloga što smatramo da jedino učeći iz te prošlosti, možemo da zagledamo dalju budućnost, a da ne možemo gledati samo sebe, ovaj trenutak i sadašnjost. Običaji su za nas zavjetno ostavljena čast u obliku svečanosti, i ti običaji žive i danas kroz naša sjećanja i poštovanje tih sjećanja. To je  tradicijom uspostavljen način ponašanja, koji je obavezan za sve pripadnike jedne etničke zajednice ili kulture. Pored velelepnih baroknih palata po kojima je danas svjetski poznat naš Perast, država je prepoznala značaj pojedinih običaja i uvrstila ih na listu nematerijalne kulturne baštine. To su prije svega Legenda o tragično ljubavi austo-ugarskog vojnika Anta Slovića i Peraštanke Katice Kalfić. Veoma često su običaj vezani za legende, a legenda nije izmišljotina, već je to jedna nit istine na koju se vremenom kalemi, priča i pripovijedanje ljudi koji žive u tom mjestu. Ono što nam svjedoči da su Katica i Ante zaista postojali i živjeli, je njihov grob na ostrvu Svetog Đorđa. Zatim Fašinada koja se slavi svakog 22. jula,  a ove godine je proslavljena po 569. put. Peraška torta koja je predložena za uvrštavanje u nematerijalno kulturno baštinu, Kićenje  mađa- 1. maja kojem se slavi početak proljeća i Gađanje kokota -15. maja kojim se obilježava dan kada je malobrojna pereška vojska odbranila grad od mnogobrojne osmanlijske”, objasnila je Braić Ugrinić.

Ovo su običaji koji se danas  baštine, međutim, postoje brojni običaji koji su ostali zapisani u knjigama ili kojih se stariji Peraštani sjećaju, a koji se više ne održavaju.

,,Poput Kalende ili Kolede do je darijavenje djece u periodu između Božića i Nove godine. Ovaj običaj poštovao se i slavio kod svih Južnih Slavena, a bio je takođe veoma interesantan i maskirani boji odnosno Đurđevdan koji se slavi 23. aprila. Za vrijeme ovog običaja kitio bi se Perast, bila bi luminacija uveče, sa zastavama, znakovima, bojnim priborom. Dječaci bi se podijelili na Lučane i Penčiće (dvije strane Perasta) sa granicom na Pjaci Svetog Nikole. Ti mladi junaci odjeveni u vojničke uniforme, sa zastavama i zvucima bubnjeva trijumfalno bi marširali u protivnički tabor, a na prelazu te granice dočekivala ih je protivnička četa, na isti način opremljena, sa ciljem da se junački uhvate u koštac, a konačno bi se sve završilo zajedničkim posluženjem, gdje bi se živopisno razgovaralo. Takav epilog ovog običaja oslikava staru perašku solidarnost, koja bi pri tim zajedničkim druženjima otklonila međusobnu neslogu. Običaj Gađanje kokota u Boki se održavao pri crkvenim svečanostima i u drugim mjestima a ne samo u Perastu, tu je bila i Kostajnica, Morinj, Strp, Risan, Muo i u svim tim mjestima taj običaj se izgubio osim u Perastu, a samim tim običaj dobija na svom značaju. Postoji tonski zapis pokojnog  Luke Vidovića iz Risna u kotorskom arhivu, koji govori o gađanju kokota u Risnu. Nije se pravila tolika svečanost kao u Perastu jer je Risan bio siromašniji, ali ističe da se ni jedna uprava nije zakonom mješala u običaje mjesta jer je važilo pravilo “uso di paese”. Što postavlja pitanje da li je više demokrati je bilo nekada nego sada. U Perastu se tokom vremena u kontinuitetu gađao kokot dva puta, 15. maja kao i dan danas na dan na praznik Pereške Gospe i drugi put u junu na dan Tijela slavnog, što se više ne baštini. Moguće je da je ovaj drugi običaj gađenja kokota stariji, jer bi se mogao vezati za poharu Perasta od strane alžirskih gusara 1624., kada je Perast stradao više nego ikada u svojoj istoriji”, dodaje Braić Ugrinić.
Iako je pandemija korona virusa u proteklom periodu, onemogućila održavanje brojnih manifestacija, peraški običaji nisu prekinuti.

,,Uprkos pandemija održali smo se sva tri jedinstvena običaja. Kod Mađa  nismo zvali muzički sastav i običaj se vrlo skromno održavao uz prisustvo mještana. Fašinda se u potpunosti održala oba puta, jer postoji određen razmak između barki, a i u svakaj barci su obično samo članovi porodice. Najviše promjene je bilo vezano za Gađenje kokota, obje godine se nije gađao zbog toga što je to veoma posjećen događaj, kod ali smo ove godine okruglim stolom htjeli da omekšamo situaciju između dvije suprostavljene strane i da vidimo na koji način možemo da legitimnost običaja riješimo trajno "- kaže Braić Ugrinić

Ona je za kraj razgovora najavila Mađunarodni Festival klapa Perast koji će se ove godine održati 10. i 11. seprembra.

Sa Tinom Braić Ugrinić razgovarala je Tamara Vuković.

Foto: Radio Kotor