Društvo

Očuvati klapsko izvođenje na ovim prostorima je prilično izazovno, ocijenila je predsjednica Nevladine organizacije (NVO) Međunarodni festival klapa Perast, Tina Braić Ugrinić.

Za emisiju “Nedjeljni razgovor” Radio Kotora kaže da su članovi ove nevladine organizacije amateri i volonteri.

“Kada bismo zaposlili ljude koji će se baviti isključivo organizacijom programskih segmenata festivala tokom čitave godine koji bi za taj posao primali i određena novčana sredstva, vjerovatno bi svima bilo mnogo lakše. Međutim, Festival klapa nema taj kapacitet u vidu novčane podrške i najčešće svi iz organizacije radimo volonterski. Izvjesno vrijeme postoji ideja da se oformi javna kulturna ustanova koja bi objedinila sve aktivne nosioce zaštite kulturnog dobra u Perastu, ali još uvijek nismo naišli na odobravanje nadležnih”, priča nam Braić Ugrinić.

Prošle godine su, kako navodi, programski najviše postigli.

“Od 13 muzičkih škola iz Crne Gore, koncertu povodom Dana Opštine Kotor i Dana djeteta, prisustvovalo je čak 11.  Djeca iz sjevernijih djelova naše države su pokazala da ovaj način pjevanja nije blizak samo onima na primorju. U okviru seminara koje će festival organizovati, pokušaćemo da unaprijedimo način iskazivanja ove vrste pjevanja. Važno je da volja postoji i da se klapska pjesma održi”, rekla je Braić Ugrinić, uz podsjećanje da su prošle godine više puta mijenjali segmente programa zbog planiranog budžeta i njegovog kasnog usvajanja, te da su, nakon godišnje skupštine u januaru, organizovali program “U đardinu peraške tradicije”.

“Na osnovu dokumenta iz 1881. godine o kapetanu Vladimiru Iveliću iz Risna, pripremljena je replika jelovnika bokeških delicija sa njegovog brika Pjerino za zvanice iz luke Santa Cruz na Kubi. Narativni dio programa su činili izvodi iz novele Pustinjak don Srećka Vulovića, priča o nesretnoj ljubavi Peraštanke Katice Kalfić i vojnika Anta Slovića, uz klapske izvedbe klape Incanto. Scensko-umjetnički program je održan povodom Dana žena u hotel-restoranu Đardin u Perastu. Izdali smo i 9. broj almanaha Lirica koji je zamišljen kao dio projekta Fašinada posvećenog dječjim klapama u Crnoj Gori. Pred same večeri Festivala 9. i 10. septembra došlo je do nevremena, te su koncerti na svu prešu premješteni iz Perasta u Centar za kulturu Kotor. Nastupile su tri dječje klape, 8 ženskih klapa, 9 muških klapa i u kategoriji Nova klapska pjesma 4 klape. Iz Hrvatske je nastupilo 13 klapa, 3 iz BiH, 5 iz Crne Gore, dakle, ukupno 21 klapa”, prisjeća se Braić Ugrinić.  

Najveći izazov u misiji njegovanja klapske pjesme je, napominje naša sagovornica, upravo u njenom opstajanju.

“Da biste njegovali klapsko izvođenje morate imati, prije svega, neizmjernu ljubav prema onome što radite. A opet, nije dovoljna samo ljubav, već i velika volja. Do sada sam mnogo puta htjela dići ruke, odustati, ali me vrati neko ko još uvijek ima vjere u to što radimo. Tako se međusobno bodrimo i podstičemo. Često sebe zapitam, što ako sada odustanem, ko će nastaviti ovaj naš dug prema precima, jer mnogi smatraju da je ovo Sizifov posao. Međutim, kada nakon nekog događaja vidite osmijeh na licu onih koji, vjerovatno, isto osjećaju što i mi, sva težina ode sa duše, dobijete opet tu čudnu snagu koja vas tjera na akciju i vječiti koštac. Priznanja dižu rejting, ali vrsta publike i krajnji aplauz su ipak, najveća nagrada”, saopštila je Braić Ugrinić.

Svaki način održavanja kulture i običaja, smatra, duboko je ukorijenjen u identitet Perasta i Peraštana.

“U ovim, nezaustavljivim promjenama vezanim za izgled samog grada, kulturu, demografske promjene, neophodno je očuvati dušu grada. Kao što jezik predstavlja identitet nekog naroda, tako su i običaji neodvojiv dio duše tog naroda. Potrebno je imati poštovanje prema svom gradu i zaostavštini, a ono po meni, baš u posljednjem periodu nedostaje”, mišljenja je Braić Ugrinić. 

Budući da predstavnici ove NVO dugi niz godina sarađuju sa kolegama iz regiona i šire kada je u pitanju promocija etablirane kulturne ponude grada Perasta, pitali smo Braić Ugrinić kako van granica Crne Gore gledaju na Međunarodni festival klapa.

Prisjeća se da je Tomislav Sušac iz Mostara, muzičar, kompozitor, klapski pjevač i obrađivač klapskih napjeva, jednom prilikom istakao da je Međunarodni festival klapa u Perastu, “nakon Omiškog festivala, najznačajniji i najvrjedniji susret klapa za mali klapski svijet kojem pripadamo”. Ovakvih, afirmativnih ocjena ljudi iz regiona, kaže, ima puno.

“Izgleda da je kob malih naroda da se diče onim što imaju u nasljeđu samo dokle ih neko finansijski podržava. Da bi vas neko podsticao, morate biti podobni u mnogo čemu, igrati kojekako, biti uvijek korak ispred svega, ali što je najbitnije, uspijevati isplivati, a da pritom ne izgubite sebe. Nije laka misija, ali je nužna ako želite da vam unuci znaju ko su. Treba gajiti i unaprjeđivati intelektualni i obrazovni sloj građana, a ne ih svjesno zatirati”, mišljenja je Braić Ugrinić, istakavši da je festival prepoznao značaj dječjih klapa,  te da je njihovo postojanje dokaz da klapska pjesma neće utihnuti.

“Njegovanje kulturnog naslijeđa, kroz promociju dječijeg klapskog pjevanja, daje nam nadu da će ti budući odrasli ljudi biti svjesniji vrijednosti koju Boka i Crna Gora posjeduju. Bez klapa, gasi se i klapski svijet, zato je neophodno podstaći ljude koji se već time bave i oformiti nove klape. Ovo iziskuje veliki napor koji, nažalost, ne zavisi samo od nas iz festivala. Strategija razvoja festivala koja je prisutna i u ostalim gradovima Crne Gore, pokazala se kao dobra i plodonosna”, rekla je Braić Ugrinić.

Marija Brainović, ispred Društva prijatelja grada Perasta, kaže da se radi na zaštiti običaja Gađanja kokota koji se praznuje svakog 15. maja od 1654. godine do danas, u okviru cjelodnevne svečanosti koja se naziva Zavjetni dan. Peraška opština se još u to doba, naglašava, zavjetovala da će svake godine iz zahvalnosti prema Gospi kojoj su pripisali svoj uspjeh, slaviti spomen na trijumf njen i svoj, svečanom ceremonijom. Toga dana su malobrojni Peraštani uspjeli da odbrane svoj grad u sukobu sa mnogostruko većom neprijateljskom, turskom vojskom.

“Međutim, ovaj običaj je nekim čudnim spletom okolnosti dobio na medijskoj pažnji posljednjih godina. Ono što je gotovo 370 godina njegovano kao neizostavni dio kulture i tradicije ovog područja, s druge strane je prikazano kao prevaziđeno. Kao starosjedioci ne možemo više slaviti svoje običaje bez problema. Iako je Perast danas grad sa malim brojem stanovnika/ca, odlučni smo da istrajemo u očuvanju našeg zavjeta. Problem traje već četiri godine, ako ne i duže,  a odapet je strijelom neke NVO za zaštitu životinja, koja je dala za pravo i zakonskim institucijama da dovedu u pitanje cjelokupni običaj koji se tiče posljednjeg segmenta proslave-Gađanja kokota”, kazala je Brainović. 

Naša se istorija, podvlači Braić Ugrinić, ne uči u školama. Ako djeca ne uče ljubav prema Boki, koju nam kroz stihove i prozu daju pjesnici i pisci poput Viktora Vide, Frana Alfirevića, i ranije Zmajevića, Marka Martinovića, Bolice, Paskvalića, onda im roditelji neće na pravi način prenijeti tu sponu koja vezuje njih i ovo tlo.

“Važno je izučavati bokeljsku istoriju, književnost, način života, običaje. Tako učimo našu djecu i cijelu državu ko su nam bili preci i ko smo mi i što ovo tlo sa svim istorijskim i kulturnim spomenicima znači, ne samo za nas duhovno, već i za sve, materijalno. Ljepota u kojoj živimo nije vječna. Ako joj ne vraćamo i ne čuvamo je, onda vjerovatno i nismo dostojni nastavljači onog što nam je predano i sigurno da zaslužujemo da se sve zatre i ode u zaborav. U ovom periodu Društvo prijatelja grada Perasta je, spram svojih mogućnosti, adekvatno reagovalo kada je u pitanju manifestacija Gađanje kokota. Upućena je inicijativa da se ovaj dio običaja i zakonski zaštiti”, rekla je Braić Ugrinić.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara i predstavnici njihovog odsjeka iz Kotora, prepoznali su vrijednost ovog običaja i valorizovali ga Rješenjem koje utvrđuje čin Gađanja kokota statusom nematerijalnog kulturnog dobra od lokalnog značaja - i to kako je istaknuto - sa istorijskog, umjetničkog, ambijentalno-arhitektonskog, starosnog, naučnog, socijalno-ekonomskog, vaspitno-obrazovnog i mnogih drugih aspekata.
“Mi ćemo, poštujući zakonski okvir, biti istrajni u namjeri da se očuva nepromijenjeni običaj, kako bismo na legitiman način prevazišli zakonske barijere koje mogu dovesti u pitanje obilježavanje ovog običaja u izvornom obliku. S jedne strane, primjećujem problem u prihvatanju  novog, a s druge, slijepilo za poštovanje starog. Suština je da je to staro temelj, naš praotac bez kojeg ne bi postojalo nas, običaja, identiteta, osobenosti. Zbog toga je neophodna sinteza, ovih, samo na oko, oprečnih vremena”, poručila je Braić Ugrinić.

Najveći problem je, smatra, prebacivanje odgovornosti.

“U igri sam, ali stojim po strani, to ne može. Ako u gradu nešto ne valja, onda ne može reći ni Opština, niti bilo koja druga institucija, niti mi, kao pojedinci, da taj problem nije u našoj nadležnosti. Svaki problem ovog grada je problem svakog od nas. Svi treba da se uključimo i shvatimo da smo svi skupa jednako odgovorni za ono što nam se dešava. Stalno tražimo krivce u nekom drugom i to baš iz razloga što na taj način lažno opravdavamo sebe pred sobom”, mišljenja je Braić Ugrinić.

Kada su u pitanju planovi NVO Međunarodni festival klapa Perast za ovu godinu, čitav program zavisi od onih koji im uplaćuju novčana sredstva za realizaciju predviđenih programa.

“Svake godine kreiramo ambiciozne planove koje moramo redukovati i prilagoditi u onom trenutku kada nam se odobri određena suma novca. Akcenat će, osim glavnog programa, svakakao biti stavljen na seminare odraslih i dječijih klapa, kao i klapska gostovanja koja su predviđena po cijeloj državi tokom godine. Takođe, u planu je i festivalsko veče posvećeno dječijim klapama Crne Gore. Vjerujem da će ono zaživjeti i tokom budućih festivala”, zaključila je Braić Ugrinić.

Reprizu emisije “Nedjeljni razgovor” možete poslušati danas u 19 sati i 30 minuta.

Tekst: Sanja Čavor
Foto: Radio Kotor