Društvo

Tekst i foto: Biljana Marković

Osim Perasta, u Crnoj Gori ne postoji ni jedan drugi grad koji ima tri običaja koja se vjekovima njeguju. Oni koji vode računa o bogatstvu naše turističke ponude, trebali bi o tome da razmisle, poručila je Marina Brainović, predsjednica Društva prijatelja grada Perasta (DPGP).

Podsjeća da se Društvo bavi očuvanjem tradicionalnih peraških, pučkih običaja: Mađ, koji se održava 1. maja, Gađanje kokota, 15. maja i Fašinada 22. jula, a koja od 2013. godine ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.

Brainović ističe da se Društvo trenutno bori za autentično održavanje „Gađanja kokota“, odnosno „Zavjetnog dana“.

Ova manifestacija dio je viševjekovne tradicije u Perastu, kojom se obilježava velika pobjeda nad Turcima u 17. vijeku, a koja podrazumijeva i pucanj u živog kokota (pijetla).

„Borimo se za održavanja običaja onakvog kakav je već vjekovima. Jer, već nekoliko godina imamo probleme sa NVO Korina iz Nikšića koja se bavi zaštitom životinja. Oni traže da učesnici umjesto živog kokota, gađaju maketu. Plaćali smo čak i kazne. Podnijeli smo razne inicijative kod Ministarstva poljoprivrede i na razne adrese pisali predstavke da se izmijeni Zakon o zaštiti životinja, kada se radi o tradicionalnim običajima, budući da se radi o jednom kokotu, jednom godišnje. Ne znam da bi to trebalo da bude problem od državnog interesa. Vidjećemo, prošle godine ga nismo gađali. Bio je na pjaci živi kokot, imali smo lentu sa natpisom Pobjednik u Gađanju kokota 2022. godine, ali je kokot završio u Gornjem Stolivu, da ga Stolivljani čuvaju za ovu godinu“, navela je Brainović za Radio Kotor najavljujući skoro održavanje „Mađa“.

 Riječ je o starom običaju Peraštana koji 1. maja kite stablo mladog hrasta, što simbolizuje radost života i proljetno buđenje.
„Mještani tada beru stablo hrasta, pa mogu reći da ćemo ogoljeti peraško ili neko brdo okolo. Za Fašinadu, kako se kaže, beremo kamen duž obale, pa mogu reći da će se desiti da se put obruši od tih par kamenova kojima se pune barke, odvoze do Gospe od škrpjela i bacaju u more, kako bi se ojačao otok. Nego, ćemo tu ćemo možda biti zaštićeni, jer je to od interesa za Crnu Goru, kao zaštićeno kulturno dobro. Dakle, tom logikom mogu nam zabraniti sve manifestacije. Najlakše je dignuti graju i - sada ćemo mi vama pokazati, a to može imati sasvim suprotan efekat“, zaključuje Brainović.