Društvo

U emisiji “Nedjeljni razgovor” danas smo ugostili direktora Fakulteta za primenjenu ekologiju „Futura“ u Beogradu, Nikolu Božića, višeg konsultanta za obrazovanje u Franklin Covey Serbia i eksperta za diplomatiju svemira (space diplomacy) u međunarodnoj organizaciji Diplo Foundation. Naš sagovornik je bio direktor u Istraživačkoj stanici Petnica. Bavi se obrazovanjem, kao i popularizacijom i promocijom nauke.

Bio je urednik rubrike Nauka na B92 Internet portalu i glavni i odgovorni urednik srpskog izdanja časopisa Popular Science.

Učestvuje i u javnim događajima koji za cilj imaju popularizaciju naučnih dostignuća.

Piše naučno popularne tekstove i drži popularna predavanja. Govornik je na TEDx događajima. Povodom postignutih rezultata na polju promocije i popularizacije astronomije i nauke uopšte od ministarstva nauke i tehnološkog razvoja je dobio nagradu-plaketu “Milutin Milanković” (2010).

Premijer Francuske Republike 2018. godine odlikovao ga je ordenom i imenovao ga je za viteza u redu Akademskih palmi, odajući mu tako priznanje za njegovu posvećenost naučnoj saradnji između Francuske i Srbije.

U nastavku pročitajte intervju koji je zabilježila novinarka, Sanja Čavor.

Saznala sam da ste još dječačkom radoznalošću bili zagledani u kosmos. Kako je počelo traganje za životom izvan Zemlje?  

Zagledanost u nebo je prirodna čovjekova težnja, a djeci je astronomija često inspiracija u najranijem periodu odrastanja. Noćno nebo i zvijezde su me opčinjavali od najranijeg djetinjstva i ta ljubav nikada nije prestala. Kako sam svemir više upoznavao, tako sam bio zainteresovan i da dokučim još više. Zvijezde, planete, galaksije, crne rupe, sve to je uvijek budilo razmišljanje i o filozofskim temama. Život izvan Zemlje je inspiracija i podstrek mnogima da se bave istraživanjima misterija kosmosa. Zbog toga je ova tema često predmet mojih naučno-popularnih predavanja i tribina na kojima učestvujem.

Šta ste u tim počecima detektovali kao “neuhvatljivo” i naročito zanimljivo?

Sama priroda se postarala da čovječanstvo uvijek sa novim otkrićima dobije i nove izazove za rješavanje i neotkrivena polja za upoznavanje. Zbog toga je nauka posebno izazovna i zanimljiva. Živimo u vremenu u kojem se naučna otkrića mnogo brže dešavaju i u kojem je mnogo lakše razumjeti ljepotu prirode i univerzuma. Traganje za životom van Zemlje je interesantna tema, uslovi na drugim nebeskim tijelima na kojima bi mogao da (o)p(o)stane drugačiji život, ali tu su i struktura i evolocija svemira, neistražene dubine okeana na Zemlji, arheologija, kao i nove kompjuterske mogućnosti, vještačka inteligencija, biotehnologija i kibernetika, solarna energija i punjive baterije, energetska efikasnost i novi izvori energije. Mnoštvo je zanimljivih polja koja čekaju nove mlade ljude zaljubljene u nauku, tehnologiju i istraživanja.

Kako biste opisali odnos današnjeg društva prema naučnicima i istraživačima?

Mislim da je najbolja riječ za opisivanje odnosa društva prema naučnicima strahopoštovanje, a druga bi bila svemoć. Nekako, ljudi očekuju da nauka daje tačne odgovore na sva pitanja o prirodi i društvu. Nauka je ta koja objašnjava prirodne pojave i društvene procese i stalno preispituje svoje ranije zaključke. Kritičko razmišljanje i stalno preispitivanje su doveli do razvoja nauke i naše civilizacije. Dakle, nauka ne daje finalne i ultimativne odgovore, već u svakom trenutku opisuje svijet oko nas na najbolji mogući način, tragajući za novim spoznajama, preispitujući svoje prethodne zaključke. U našem društvu se očekuje da naučnici imaju odgovore na sva pitanja i zbog toga se nekada može pomisliti da su oni svemoćni. Ipak, najbolji način da se opiše nauka jesu dva procesa-kritičko razmišljanje i preispitivanje stvarnosti.

Prije manje od jednog vijeka o svemiru smo znali jedino iz vizuelnih posmatranja. Danas, taj isti svemir možemo da proučavamo i gravitacionim teleskopima. Tehnologija je u astronomiji, ali i u drugim naukama veoma uznapredovala?

U pravu ste. Ona je mnogo pomogla u brojnim modernim otkrićima u prethodnih stotinu godina, ali i otvaranju potpuno novih oblasti i naučnih disciplina-CRISPR u genetici, vještačka inteligencija u kompjuterskim naukama, gravitacioni talasi u astronomiji, novi izvori energije. Mislim da živimo u ekskluzivnom vremenu, u kojem svjedočimo mnogo većem broju otkrića, nego ikada ranije. Svaki pojedinac može lično da prati eksponencijalne promjene u naučnim oblastima koje ga interesuju, a nekada su za to trebala desetljeća ili vjekovi. Zbog ovoga je još važnije da naučnici na dobar način predstavljaju svoja otkrića. Promocija nauke je podjednako važna kao i sama nauka. Kako bi dostignuća iz različitih naučnih disciplina svima bila na raspolaganju i kako bismo svi mogli da konzumiramo civilizacijski napredak vremena u kojem živimo, naučnici imaju obavezu i da na pravi način sve to objasne. Mislim da živimo u vremenu u kojem je neka vrsta ljudskog prava-pravo na naučna saznanja i razumijevanje savremenog svijeta.

Autor ste knjige za djecu „Astronomija“ (Kreativni centar), za koju ste dobili i književnu nagradu „Neven“ za najbolju dječju knjigu u oblasti popularne nauke (2013). Da li je jednostavno ohrabriti čitaoce/teljke  da uče o otkrićima koja pomjeraju granice našeg razumijevanja prirode?

Pisanje za djecu je mnogo teže nego ono za odrasle. Napisano je sigurno deset puta više materijala od onog koji je objavljen, a zatim je svaka rečenica dotjerivana do savršenstva u dugačkim razgovorima sa urednicom izdanja. Dječija motivacija za čitanjem knjiga iz popularne nauke je iskrena i visoka, a na autoru je da pronađe najbolje načine da opiše veoma kompleksne fenomene prirode, da ih ne banalizuje, ali da ih u zanimljivim opisima i poređenjima sa svijetom razumljivog za najmlađe istinito predstavi. Najmlađe ne treba nikako potcjenjivati, već sa njima razgovarati kako bi se vidjelo kuda će vas njihova potpitanja odvesti. Motivacija za ovom knjigom je bila da pokušam da, meni samom u detinjstvu, pružim literaturu koju kao dječak i mladi istraživač nisam imao. Literaturu koja nije prevedena, već iznikla iz našeg kulturnog okruženja. Želja mi je da ovakva knjiga one najmlađe pripremi za proces kritičkog razmišljanja, kako bi samostalno mogli da upoznaju svijet oko sebe.

Organizovali ste više desetina obrazovnih programa za učenike/ce, nastavnike/ce, studente/kinje, postavili koncepte uspješnih interdisciplinarnih programa koji povezuju različite discipline. Kako danas podstaći radoznalost djece i mladih istraživača?

Radoznalost kod djece i mladih je veoma prisutna. Tako je uvijek bilo, tako će biti i u budućnosti. Njih samo treba osluškivati i podržavati u njihovim interesovanjima tokom odrastanja i sazrijevanja. Ne treba nužno samo razmišljati o karijerama kada jednom odrastu, nego im podsticati radoznalost, istraživanje, kritičko razmišljanje. Još je važnije danas, kada nam se, u eri vještačke inteligencije, društvo globalno mijenja u nekoliko mjeseci i kada više nismo sigurni za šta treba jedan mladi čovjek da se školuje, da ih podstičemo da, prije svega budu kreativni, radoznali i da usvoje naučni metod zaključivanja kao svakodnevni način razmišljanja.

Kakvo obrazovanje danas treba da imamo kako  bismo dolazeće generacije pripremili da budu sposobne za opstanak i razvoj?

Obrazovanje služi da dolazeće generacije pripremi da se uključe na civilizacijski i istroijski tok razvoja, da razumiju osnovne koncepte koji funkcionišu u prirodi i društvu, da svjesni prošlosti mogu da sagledavaju budućnost, ali i da se pripreme za nove nepoznate izazove koji će tek da se pojave. Brzina razvoja društva, tehnologije i njihove povezanosti je tolika da je teško pogledati u narednu deceniju, a kamoli u narodni vijek i u tom smislu se postavlja pitanje kako obrazovanje danas treba da izgleda. Ključno je da razumijemo kako obrazovanje više nije samo jedan dio života i to njegovog samog početka, nego postaje cjeloživotna aktivnost. Kontinuirano obrazovanje, stalno informisanje o oblasti ekspertize, rad na sopstvenim vještinama bez prekida, praćenje i drugih oblasti, ključne su osobine uspješnih ljudi u decenijama pred nama. Diploma više nije cilj, ali nije ni garancija cjeloživotnog uspeha. Samo je stalni rad i ostajanje u toku sa dešavanjima i promjenama garancija uspješnosti. Ono što škola današnjice mora da nauči svoje učenike i studente jesu kritičko razmišljanje, rješavanje problema, da su nauke interdisciplinarno povezane, vještine međusobne saradnje i vještine komunikacije. Kritičko razmišljanje jeste srž opstanka današnjeg čovjeka. Kada nauči kako da se iz činjenica dođe do pravih zaključaka, kako koristeći naučni metod provjeriti odgovarajuće pretpostavke i hipoteze, kako se u moru činjenica izboriti sa lažnim i razumjeti prave, tada je osoba spremna da se izbori sa svim novim i nepoznatim izazovima. Njegovanje kreativnosti, sagledavanje šire slike, razmišljanje van okvira jesu osobine koje moraju da krase savremenog čovjeka. Znati definisati problem, sagledati sve njegove djelove i pogledati ga iz različitih uglova, a zatim kreativno rješavati takav problem je odlika uspješnog pojedinca u vremenu pred nama. Škola budućnosti ne treba da pokušava da učenike i studente nauči svemu što slijedi, jer to nije ni moguće. Škola budućnosti treba sve da pripremi da budu samostalni, sposobni da se adaptiraju, da odgovore svim izazovima, a prije svega, škola budućnosti treba da uči kako se uči.

I ovo ljeto nas je podsjetilo na potrebu da treba da brinemo o životnoj sredini?

Ekologija i zaštita životne sredine su u vremenu u kojem živimo veoma važni. Moramo razumjeti kompleksne klimatske i ekološke procese koji interdisciplinarno povezuju različite naučne oblasti. Od svakog pojedinca ponaosob zavisi uspjeh naših zajedničkih civilizacijskih težnji da odgovornije koristimo resurse prirode, pređemo na zelenije tehnologije i za nama ostavimo manje nerazgradivog otpada. To nije na nekom drugom da uradi, nego na svakome od nas. I to od danas. Zbog toga je promocija nauke u ovoj oblasti još značajnija, a odgovornost naučnika velika. Značajna je uloga i obrazovanja, jer svijest i razumijevanje pojava mora da se podiže od najranijeg uzrasta. Bavljenje ekologijom i zaštitom životne sredine nam otvara i nove mogućnosti-zelena radna mjesta. Ona imaju veliki potencijal za razvoj i rast. Sa porastom potražnje za ekološki prihvatljivim proizvodima i uslugama, postoje mnoge prilike za razvoj novih tehnologija i stvaranje novih radnih mjesta. Pored toga, države i kompanije takođe mogu da podrže razvoj zelenih radnih mjesta kroz subvencije, investicije u obnovljive izvore energije i promovisanje zelenih praksi u različitim industrijama.

U posljednje vrijeme sve više slušamo o humanosti u nauci. Sa pojavom vještačke inteligencije ova tema dobija i novu dimenziju?

Nauka mora biti humana. Ona je tu da bismo bolje razumjeli svijet u kojem živimo i kako bi on postao pravednije mjesto za svakoga. Etika i moral su vrlo važni u razvoju društva. Isto tako je i u nauci. Tačno je da sa pojavom vještačke inteligencije ova tema dobija i novu dimenziju. Upravo će etičnost, moral i humanost u vremenima koja predstoje da razlikuju čovjeka o mašine.

Upoznajte nas sa najnovijim otkrićima u astronomiji, a koja bi bila zanimljiva čitaocima/teljkama portala Radio Kotora?

U prethodnom periodu smo imali priliku da svjedočimo istraživanjima asteroida, Marsa, novim misijama za istraživanje Mjeseca. Ono što posebno raduje jeste da su se u svemirska istraživanja uključile i nove države koje se time ranije nisu bavile. Pored evropskih država: SAD, Rusije, Japana, Izraela, tu su sada: Brazil, Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati. Tu su, naravno i otrkića dubokog svemira koja nam donosi svemirski teleskop Džejms Veb.

Od jula 2022. do jula 2023. godine ste bili i guverner Rotari Distrikta 2483 koji pokriva Crnu Goru i Srbiju, a bili ste i osnivajući predsjednik Rotary E-kluba Srbije. U Rotari organizaciji ste od 2009. godine i na nivou Distrikta ste do sada obavljali mnoge važne dužnosti. Šta Vam je donijelo to iskustvo? 

Rotari je organizacija poslovnih i profesionalnih ljudi udruženih širom svijeta u cilju pružanja humanitarne pomoći, podsticanja visokih etičkih standarda u svim profesijama i unaprjeđenja dobre volje i mira u svijetu. Načela Rotarija podrazumijevaju “podsticanje i gajenje ideala služenja kao osnove za korisno djelovanje”. Načela su podijeljena na četiri oblasti putem kojih se “ideal služenja” gaji: kroz sklapanje novih poznanstava kao mogućnost za služenje; promovisanje visokih etičkih standarda u poslu i profesiji; putem služenja u ličnom poslu, profesiji i u zajednici; kao i kroz unaprjeđenje međunarodnog razumijevanja, dobre volje i mira u svijetu. Širom svijeta postoji preko 46.000 klubova koji okupljaju oko 1,4 miliona pojedinaca. Rotari Distrikt u državama Srbiji i Crnoj Gori okuplja 71 Rotari klub i 26 Rotarakt kluba (koje čine mladi lideri u nastajanju) sa oko 1 500 članova. Sve nas okuplja ideja da zajedno, udruženi svojim profesionalnim znanjem i željom da unaprijedimo naše lokalne zajednice u kojima živimo, kao i svijet u jcelini, radimo na promociji saradnje, visoke profesionalne etike, prijateljstva i mira.  Jedan od prepoznatljivih svjetskih programa koje Rotari realizuje u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, jeste iskorjenjivanje dječje paralize. Ova bolest je kod nas odavno iskorijenjena, a zahvaljujući Rotariju i partnerima, na korak smo do potpune eradikacije. Preostalo je nekoliko desetina slučajeva u Avganistanu i Pakistanu. Zahvaljujući programu besplatne vakcinacije od ove bolesti, u posljednjih 35 godina, od kada je ovo globalni projekat naše organizacije, spaseno je 20 miliona života. Druge važne oblasti djelovanja su i zaštita životne sredine, obezbjeđivanje vode za piće i higijenskih uslova života, briga o zdravlju majke i djece, obrazovanje i pismenost. Rotari klubovi se povezuju sa svojim prijateljskim klubovima širom svijeta. Družeći se sa Rotarijancima u drugim zemljama i na drugim kontinentima, stvaraju se prijateljstva, ali i partnerstva potrebna za obezbjeđivanje sredstava za projekte koji rješavaju potrebe u gradovima gdje klubovi rade. U prethodne tri godine Rotari klubovi našeg Distrikta su, kroz projekte pomoći, obezbijedili 1,5 miliona dolara. Projekti su uglavnom bili usmjereni na obezbjeđivanje neophodne opreme bolnicama, porodilištima i centrima za vantjelesnu oplodnju, moderne školske opreme za IT i STEM obrazovanje, namještaj za vrtiće. Rotari zajednica okuplja one uspješne profesionalce i stručnjake širom svijeta, koji žele da svoje vrijeme, znanje, kontakte i novac stave na raspolaganje, kako bi pomogli gdje je zaista potrebna pomoć, kao i razvoj svoje lokalne zajednice i globalno dobro. Primjer vrlo aktivnog Rotari kluba jeste i Rotari klub Kotor, koji je u prethodnom periodu učinio mnogo toga za grad Kotor, ali i za Crnu Goru. Vaš grad i svi u njemu treba da budu ponosni na ostvarenja rotarijanaca Kotora.

Reprizu emisije “Nedjeljni razgovor” možete poslušati danas u 19 sati i 30 minuta.

Emisiju možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor.

Tekst i foto: Sanja Čavor