Društvo

Govor mržnje oduvijek je bio prisutan u javnom diskursu ali mogućnosti njegovog intenzivnog širenja i prenošenja su porasle razvojem tehnologije, prije svega interneta, ocijenio je u izjavi za Radio Kotor predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM) Branko Bošković.

“Brzina prenosa informacija i mogućnost brzog reagovanja na trenutne događaje obilježile su komunikaciju putem interneta. S druge strane, društvene mreže, kojima se pristupa lako i na kojima se informacije mogu plasirati brzo i jednostavno, stvorile su prostor za iznošenje mišljenja i stavova kakav ranije nije postojao. Ovaj trend samo je dodatno podstakao slobodu informisanja i širenja informacija, koja je postala obesmišljena zato što nije bilo dovoljno kontrole, pa su razni sadržaji, koji između ostalog uključuju i govor mržnje, počeli da se šire brže i lakše nego ikad ranije”, kazao je Bošković.

Dodaje da je na ovaj način internet, tj. dostupne platforme za informisanje, postao otvoren za slobodno iznošenje stavova, koji mogu uključiti govor mržnje, ali istovremeno i kritiku ovakvog diskursa.

“Slično tome, informacije koje se plasiraju putem medija lako su dostupne svim građanima i svi imaju mogućnost da reaguju, što je dovelo do toga i da govor mržnje ne ostane nezapažen. Ovo je takođe i način da se onima koji ga koriste stavi do znanja da bilo koji vid zloupotrebe slobode izražavanja ne može ostati u tami. Drugačije rečeno, sloboda izražavanja lako se može okrenuti u svoju suprotnost ali ne smije ostati neograničena. To je i posljedica trenda koji je globalan, da govor mržnje postaje sve češći i sve vidljiviji”, rekao je Bošković.

Po njegovim riječima ovaj trend nije zaobišao Crnu Goru ali i da je činjenica da u crnogorskim medijima govor mržnje nije praksa, već izuzetak.

“Agencija za elektronske medije vrši monitoring svih elektronskih medija i preduzima aktivnosti kojima se štiti javni interes, a u cilju borbe protiv govora mržnje. AEM već nekoliko godina sprovodi edukacije iz oblasti medijske pismenosti i to je jedini način da se djeluje preventivno protiv govora mržnje i da se i javnost i novinari edukuju kako da kritički posmatraju pojave. Takođe, ovo je način da se preduprijede svi oblici zloupotreba i spriječi širenje govora mržnje”, kazao je Bošković.

Na pitanje o mogućnosti da društvene mreže budu zakonski regulisane, rekao je da to za sada nije slučlaj samo u Crnoj Gori već i u nizu drugih država.

“Ova oblast tek počinje biti predmet regulacije. To znači da institucije poput AEM-a nemaju mogućnost da kontrolišu sadržaje na njima. Agencija za elektronske medije takođe nije nadležna ni za internetske publikacije (portale), sa čime dio javnosti u Crnoj Gori nije dovoljno upoznat pa očekuje reakciju AEM-a i isto je i sa društvenim mrežama. Novi Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama uvodi nove servise, pa će AEM biti nadležan isključivo kada postoje audiovizuelni medijski sadržaji na internetu”, rekao je Bošković.

Na pitanje da li riječ novinara na društvenim mrežama nosi specifičnu težinu, kaže da njihov lični stav, koji se ovako iznosi u javnost, mora biti odmjeren i u skladu sa očekivanjima o poštovanju medijskih standarda.

“Zakon o medijima definiše prava, obaveze i odgovornost u informisanju i uređuje obaveze novinara vezano za informisanje i iznošenje informacija. Ovaj Zakon ne bavi se ponašanjem novinara u javnom diskursu koji nije informisanje, tj. u situacijama kada oni iznose svoje stavove koji nisu dio medijskog sadržaja. Odnosno, sve ono što oni postavljaju kao sadržaj na Facebook-u ili Instagramu, kao svoje lično mišljenje, ne može biti predmet Zakona o medijima, sve dok se tu ne nalaze stavovi koji su uvredljivog ili drugog sadržaja za koji se može pokrenuti prekršajni ili krivični postupak.

Ipak, novinari, ali i svi građani, snose odgovornost za izgovorenu riječ, što obuhvata i društvene mreže jer je ovo javni prostor koji je dostupan svima, što znači da ovakvo izražavanje može imati uticaja zato što je dostupno većem broju ljudi. To se posebno odnosi na novinare koji moraju imati na umu da njihov lični stav, koji se ovako iznosi u javnost, mora biti odmjeren i u skladu sa očekivanjima o poštovanju medijskih standarda. Takođe, na ovaj način ne smije se afirmisati netrpeljivost prema bilo kojoj društvenoj grupi jer je svaki novinar istovremeno i predstavnik medija u kojem radi. Novinari treba da pružaju primjer drugima kako da istupaju u javnosti i kako da vode računa o odgovornosti koju imaju. Isto se odnosi i na javne ličnosti, koje moraju voditi računa o stavovima koje iznose u javnost zato što snose značajnu odovornost za efkete koje mogu proizvesti. Društvene mreže su nam dale mogućnost, ali istovremeno nametnule i odgovornost koju uvijek moramo imati na umu kada javno istupamo, a post na nekoj od njih to jeste”, zaključio je predsjednik Savjeta AEM-a Branko Bošković.