Društvo

Povodom 21. novembra, Dana oslobođenja Kotora, gost Magazina „Grad“ Radio Kotora bio je profesor Ljubenko Borović, potpredsjednik Saveza organizacija boraca Narodnooslobodilačkog rata Crne Gore (SOBNOR) i član Upravnog odbora OBNOR-a Kotor. Govoreći o istorijskom značaju oslobođenja grada, aktivnostima boračkih organizacija i potrebi očuvanja antifašističkih vrijednosti, Borović je poručio da je njegovanje sjećanja na učesnike Narodnooslobodilačke borbe obaveza sadašnjih i budućih generacija.

Podsjećajući na događaje iz novembra 1944. godine, Borović je istakao da je oslobođenje Kotora označilo kraj četvorogodišnjeg ratnog stradanja i početak života u miru i slobodi.

„Oslobođenje Kotora izuzetno je značajan istorijski datum. Najveći doprinos oslobođenju dala je Prva bokeljska narodnooslobodilačka udarna brigada, zajedno sa Drugom dalmatinskom i hercegovačkim partizanskim jedinicama. Poslije svih krvavih obračuna i svega što se dešavalo tokom četiri godine rata, došao je mir, kada su ljudi konačno mogli da odahnu, da se smire i žive slobodno na svojim ognjištima, koja su tokom rata čuvali i branili. Dana 21. novembra 1944. godine ove jedinice ušle su u Kotor. Prva bokeljska brigada nije učestvovala samo u oslobođenju Kotora. Prethodno je, 28. oktobra, oslobodila Herceg Novi, zatim 21. novembra Kotor i Tivat, a narednog dana Budvu. Njen ratni put nastavljen je preko drugih crnogorskih gradova, sve do Pljevalja i Prijepolja, u izuzetno teškim uslovima, po snijegu i ledu“, kazao je Borović.

Kada je riječ o programu obilježavanja Dana oslobođenja Kotora, naveo je da će predstavnici boračkih organizacija, zajedno sa predstavnicima Opštine Kotor i drugim delegacijama, tradicionalno položiti vijence i cvijeće na spomen-obilježja.

„Svake godine zajedno sa predstavnicima Opštine Kotor i ostalim delegacijama polažemo vijence i cvijeće u Parku slobode. Naša organizacija obilazi i spomen-obilježja u Risnu i Morinju. Donijeli smo odluku da predstavnici naših organizacija u pojedinim mjestima posjete spomenike u svojim sredinama i polože makar ružu ili karanfil. Na taj način želimo da na svim tim mjestima odamo poštu ljudima koji su svoje živote ugradili u temelje mira i slobode“, istakao je Borović.

Posebno mjesto u ovogodišnjim aktivnostima zauzima obilježavanje 90 godina od izbora narodnog heroja Nikole Đurkovića za predsjednika tadašnje risanske opštine, 1936. godine. Tim povodom, kako je najavio, 22. novembra biće organizovana svečana akademija, uz učešće učenika osnovnih škola „Nikola Đurković“ i „Veljko Drobnjaković“.

„On je bio mlad, sposoban intelektualac i jedan od istaknutih rukovodilaca Komunističke partije. U tom periodu među kandidatima je bio i Veljko Drobnjaković, koji mu je dao prednost. Zato nam je posebno značajno što ćemo u obilježavanje ovog jubileja uključiti učenike škola koje nose njihova imena. Važno je da mladi znaju ko su bili ti ljudi i kakav su doprinos dali svojoj sredini“, rekao je Borović.

Kao dugogodišnji prosvjetni radnik, koji je 44 godine proveo u obrazovanju, Borović je izrazio zabrinutost zbog nedovoljne zastupljenosti važnih događaja iz Narodnooslobodilačke borbe u školskim udžbenicima.

„Meni je, kao čovjeku koji je 44 godine proveo u prosvjeti, žao što je iz udžbenika izbačen veliki dio istorijskih datuma i događaja. Uzmimo samo Bitku na Sutjesci, jednu od najvećih bitaka Drugog svjetskog rata na našim prostorima. O toj borbi danas se veoma malo govori, nema ni pola stranice u pojedinim udžbenicima, a to je bila prava epopeja Narodnooslobodilačke borbe, u kojoj je poginulo blizu sedam hiljada rodoljuba i patriota. Mi svake godine odlazimo na Sutjesku i obilježavamo taj datum. Nastojimo da posjećujemo škole, da zainteresujemo djecu i roditelje, jer smatramo da je naša dužnost da te istorijske događaje otrgnemo od zaborava i da mladim generacijama objasnimo njihov značaj“, naglasio je Borović.

Upravo zbog toga, SOBNOR Crne Gore planira izradu monografije posvećene školama koje nose imena narodnih heroja, prvoboraca, nosilaca Partizanske spomenice i ratnih brigada.

„Na nivou naše organizacije donijeli smo odluku da pripremimo monografiju o školama koje nose imena narodnih heroja, prvoboraca i ratnih jedinica. Takvih škola ima oko 97. Želja nam je da za svaku školu prikupimo fotografije, podatke o njenoj istoriji, prvim direktorima i ljudima po kojima je dobila ime. Planiramo da svakoj školi poklonimo nekoliko primjeraka monografije, kako bi buduće generacije imale priliku da se upoznaju sa tim podacima. Smatram da bi to bio veliki doprinos očuvanju naše istorije i kulture sjećanja“, kazao je Borović.

Govoreći o redovnim aktivnostima boračkih organizacija, istakao je da njihovi članovi tokom godine obilaze brojna spomen-obilježja u Crnoj Gori i na prostoru nekadašnje Jugoslavije, učestvujući u obilježavanju važnih datuma i godišnjica.

„Obilazimo spomenike na području Kotora, Tivta, Budve, Herceg Novog i drugih opština, ali odlazimo i na mjesta velikih bitaka. Obilježavamo godišnjice bitaka na Neretvi i Sutjesci, bili smo i na Kozari, a 1. decembra planiramo odlazak u Pljevlja, gdje ćemo odati počast učesnicima Pljevaljske bitke. U toj bici učestvovao je i veliki broj Bokelja, naročito iz Budve i Paštrovića, od kojih su mnogi izgubili živote. Nastojimo da budemo prisutni svuda gdje možemo da stignemo i gdje nam finansijske mogućnosti dozvoljavaju. Posebnu zahvalnost dugujemo Opštini Kotor, predsjedniku Opštine i svima koji podržavaju naš rad i obezbjeđuju sredstva za aktivnosti organizacije“, naveo je Borović.

Najavio je i da će 22. decembra u Kotoru biti održana akademija povodom godišnjice formiranja Prve proleterske brigade, dok će predstavnici organizacije 19. decembra prisustvovati obilježavanju Dana oslobođenja Podgorice, kada će biti sumirani rezultati rada boračkih organizacija na nivou Crne Gore.

Osvrćući se na 11. novembar, Dan primirja u Prvom svjetskom ratu, Borović je poručio da sjećanje na stradanja u oba svjetska rata mora biti trajna opomena i podsjetnik na vrijednost mira.

„Mislim da je njegovanje sjećanja na oba svjetska rata naša potreba i obaveza. Ne samo da bismo se prisjetili onoga što se dogodilo i sačuvali te događaje od zaborava, već da nam oni budu opomena da se takva stradanja nikada više ne ponove. Mir su stvarali ljudi koji su rat nosili na svojim plećima i koji su za slobodu polagali živote. Mi danas ne treba da tražimo mir kroz ratove i ratne pohode, već da budemo svjesni koliko je sloboda skupo plaćena. Naša je dužnost da to prenesemo mlađim generacijama, da budućnost ne gradimo na ratovima i sukobima, nego na miru, slobodi, ljubavi, međusobnom poštovanju i stabilnosti. Ako uspijemo da te vrijednosti prenesemo mladima, onda smo postigli ono zbog čega sve ovo radimo“, zaključio je Borović.

Razgovor možete čuti na linku Magazin „Grad“

Tekst: Tamara Vuković

Foto: Radio Kotor/ I.S.