Društvo

Prenosimo saopštenje Fondacije Banka hrane Crne Gore.

Zakonom treba propisati  uslove  za ostvarivanje prava na dječji dodatak, a visinu cenzusa treba da određuje Ministarstvo socijalnog staranja. Uštedu  koju bi ostarili  uvođenjem dohodovnog cenzusa kao kriterijuma za dodjelu dječijeg dodatka  mogla  bi se iskoristiti kako bi dječiji dodatak  primala  sva djeca iz socijalno ugroženih porodica,  nezavisno jesu li  njihovu roditelji korisnici socijalne pomoći ili ne.

Dječiji  dodatak po novom predlogu će biti dostupan  svakom djetetu do navršene šeste godine, čak i porodicama  milionera ukoliko su im djeca tog uzrasta a kojih je u CG prema evidenciji Centralne banke ima  šezdeset tri u 2020. godini. Međutim, u pitanju nije konačan broj milionera, jer je gotovina u bankama samo jedan od parametara koji čini bogatstvo, možda čak i manje značajan u odnosu na druge oblike imovine, poput nekretnina, hartija od vrijednosti i drugih dobara.

Nakon šeste godine dječiji dodatak mogu po novom predlogu Vlade, kao i do sada samo u nešto većem iznosu  dobiti samo djeca  čiji su roditelji korisnici socijalne pomoći i to najviše  troje djece u porodici. Šta je sa djecom porodica koje su nezaposlene a formalno ne zadovoljavaju kriterijume za socijalnu pomoć? 

A sa djecom čiji roditelj primaju malu  alimentaciju ili je samo povremeno primaju, sa onima koji imaju malu platu ili penziju?

Da li njihovoj djeci treba dječiji dodatak ili neki drugi socijalni servis države ?

Socijalne  nadoknade   i prava  moraju biti pravedniji, kako bi se uklonile razlike i nelogičnosti koje sada postoje.

Treba napraviti registar svih davanja u državi , od lokalnih do nacionalnih. Sva novčana i materijalna davanja ministarstava, opština, vlade, crvenog krsta moraju biti pod istim “kišobranom” radi transparentnosti. Takođe  treba povezati svu pomoć  kojemu crpe građani od NVO, neki i od više organizacija odjednom.

Nije zanemarljiv ni doprinos pravnih lica  ugroženima. I ona moraju biti u istom sistemu. Moramo povezati sve podatke na nivou države i društva  kako bi znali kome pomoć ide i u kom obimu,  kako bi se izbjegle zloupotreba. Smatram da mora postojati dohodovni cenzus u dodjeli  prava  djece na besplatan vrtić,  školski prevoz, knjige, užinu, školski pribor, internet, računar, obuću i odjeću,  kako bi pomoć dobila sva djeca koja žive u nemaštini.

 Marina Medojević, dipl ekomonista

Predsjednica Fondacije Banka hrane Crne Gore