Društvo

Tekst: Sanja Čavor /Biljana Marković
Foto: Radio Kotor

Položaj novinara/ki u Crnoj Gori nije jednostavan i dominantno je rezultat finansijske iscrpljenosti medijskih kuća u Crnoj Gori kojih ima značajan broj, a koje posluju na malom tržištu, ocijenila je za Radio Kotor direktorka Agencije za audio-vizuelne medijske usluge (AMU) Crne Gore Sunčica Bakić.

Cjelokupan prostor opterećen je, smatra, okolnošću da smo dio jednog većeg tržišta, gdje nema jezičke barijere, pa konkurenciju domaćim medijima predstavljaju svi emiteri koji dolaze iz tri zemlje regiona sa kojima dijelimo razumljiv jezik.

“U takvim okolnostima i na neki način naviknuti da posluju u kontinuitetu uz pomoć državnih fondova, mediji su finansijski iscrpljeni. To se odražava i na veoma niske zarade novinara/ki koji ne mogu biti objektivni i nepristrasni ukoliko su nezadovoljni svojim poslom i za svoj rad ne primaju adekvatnu zaradu”, konstatovala je Bakić gostijući danas u  emisji “032”.

Predstavnici AMU-a bili su danas u radnoj posjeti Radio Kotor, na poziv naše medijske kuće.
 
Kako navodi Bakić, u našem društvu je veoma teško baviti se istraživačkim novinarstvom, jer je, ističe, izazovno  otvarati bolne teme, naročito one koje ne odgovaraju političkim akterima.

“Dodatno zbog okolnosti da u našoj zemlji svako svakog poznaje, pa je lako izvršiti lični, profesionalni i finansijski pritisak na novinare/ke. Nerijetka je praksa da se mediji ucjenjuju prihodima od oglašavanja, ukoliko otvaraju neke teme koje oglašivačima ne odgovaraju. Država je takođe veliki oglašivač i sve to proizvodi atmosferu koja doprinosi tome da se novinari/ke moraju osjećati kao stalno izloženi nekim pritiscima”, pojašnjava ona.   

Ukazuje da je u posljednje vrijeme postala uobičajena praksa političara da na novinarska pitanja, uzvraćaju pitanjima.

“Takva praksa u vršenju javnih funkcija postala je više nego očigledna. Zaboravili su da su oni ti koji trebaju da odgovaraju na pitanja. Sve to zapravo ukazuje da se politički akteri osjećaju nadmoćnim u odnosu na jednu profesiju koja treba i mora, a sigurna sam da ona to hoće biti, korektor njihovih aktivnosti, svega što čine i za šta treba da budu odgovorni pred građanima/kama Crne Gore”, rekla je Bakić. 

U crnogorskom društvu umanjen je, navodi, značaj novinarske profesije na kojoj počiva demokratski kapacitet jednog društva.

Novinarski posao dodatno je, ocjenjuje, obesmišljen time što se danas svako može nazvati novinarem/kom.

“Potreban je danas samo mobilni telefon da iz kućnih uslova postanete građanin/ka komentator/ka, da vam se čini da možete raditi nešto što je veoma ozbiljan i odgovoran posao i nešto što nikako ne smije da dobije formu koju danas ima”, mišljenja je Bakić.

Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama na snazi je od 19. juna prošle godine, a naša sagovornica podsjeća da je donesen zbog usaglašavanja sa evropskom regulativom i u nekim segmentima mijenja zakonodavni okvir koji je postojao od ranije.  

“Crna Gora se od 2002. godine bazirala na sistem dualne radiodifuzije koji podrazumijeva da imamo i javne servise i komercijalne emitere. Sve izmjene koje su se dešavale od tada do danas su pokušaj da se taj zakonodavni okvir unaprijedi. Imamo i još dva Zakona koja su donijeta u isto vrijeme. To su Zakon o medijima, koji u širem kontekstu uređuje medijski prostor Crne Gore i Zakon o javnom medijskom servisu Crne Gore - Radio Televiziji Crne Gore. Ova tri zakona trebala bi da predstavaljaju okvir”, saopštila je Bakić.

Ključne izmjene odnose se na unapređenje položaja javnih emitera, slabljenje veza između politike i medija koje, kako kaže ”bez dileme i danas postoje i funkcionišu”.

Lokalni javni emiteri u Crnoj Gori su, naglašava, izuzetno značajni i njihova uloga ne smije biti dovedena u pitanje.  

“Bez njih država ne bi imala autentično, autohtono izvještavanje o lokalnim događajima. U Crnoj Gori posluje veliki broj komercijalnih medija, a značajan broj njih je u stranom vlasništvu. Neki od njih se krajnje odgovorno odnose prema publici, ali imamo i one koji  značajno zanemaruju lokalni kontekst i količinu lokalnih informacija”, podvlači Bakić.  
Uz ocjenu da komercijalni mediji kod nas ne proizvode sve vrste sadržaja da bi zadovoljili potrebe lokalne publike, precizira da oni nemaju dječiji program, veoma je malo sportskog, dokumentarno-obrazovnog, kulturno-umjetničkog.

“Sve to su programski sadržaji koji publici nedostaju. Dominantan dio programa komercijalnih, privatnih medija u Crnoj Gori, jeste na neki način informativni, zato što je najjeftiniji za proizvodnju. Upravo lokalni javni emiteri proizvode program koji nedostaje u ponudi komercijalnih”, potcrtala je Bakić.   

Upitana kako teče dosadašnja primjena Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, posebno u kontekstu lokalnih javnih emitera, odgovara da u ovom momentu nemaju parametre koji značajnije ukazuju na to kako će se ovaj proces odvijati u narednom periodu.

“Zakon je tek počeo da se implementira. Do decembra je AMU usvojila niz podzakonskih akata koje smo bili u obavezi da donesemo nakon usvajanja zakona i tek sada zapravo krećemo u proces implementacije. Pojavili su se već neki mali problemi, najprije u tumačenju zakonskog teksta. U pitanju je tehnička greška u članu 49 ovog Zakona što su, kako smo mi informisani, određene lokalne samouprave iskoristile da ne obezbijede javnim emiterima iznos sredstava koji zakon predviđa. Stav Ministarstva i Agencije je da je to zloupotreba zakona, jer je jasno da je riječ o veoma banalnoj tehničkoj grešci i da to ne smije biti na taj način zloupotrijebljeno”, navodi Bakić. 

Objašnjava da zakon predviđa finansiranje koje je do sada  podrazumijevalo potpisivanje ugovora između Opština i lokalnih javnih emitera.
“Zakon sada to uređuje na način da Opština treba da odluči hoće li da ima javog emitera ili ne. Ako hoće, a većina želi i da se razumijemo, uvijek će željeti zbog toga što i lokalnim političarima u vrijeme predizbornih kampanja trebaju mikrofoni i kamere, onda moraju i da obezbijede sredstva koja su potrebna za finansiranje jednog zahtjevnog programa koji je namijenjen zadovoljenju ovih potreba, kao i za finansiranje razvojnog aspekta rada javnih emitera. Sigurna sam da će većina lokalnih uprava pokazati odgovoran odnos prema medijima čiji su osnivači i konačno, da će ovaj Zakon obezbijediti finansijska sredstva koja će omogućiti lokalnim medijima da proizvode kvalitetan program i istovremeno da imamo razvojnu komponentu”, poručila je Bakić.

Vrijeme će, poručuje, ubrzo pokazati da lokalna informacija mora biti najznačajnija.

Navodi da je u globalnom svijetu mnogo  različitih informacija, te da prezasićenost u tom smislu od strane građana/ki već uveliko postoji.

„Doći ćemo do toga da će ljudima biti važno da čuju isključivo informacije koje su relevantne i prave. Ako takve vijesti mogu da dobiju od lokalnih javnih emitera, a mislim da mogu, onda će se i povjerenje u njih vremenom još više povećavati. U tom smislu, Crna Gora mora snažno podržati opstanak, razvoj i buduće napredovanje lokalnih javnih emitera. Ukoliko postojeći zakonski tekst ne bude dovoljno dobar da obezbijedi taj cilj, država mora stvoriti druge zakonske preduslove koji će tome doprinijeti“, zaključila je Bakić.