Društvo

U emisiji “Nedjeljni razgovor” Radio Kotora, danas je naša gošća bibliotekarska savjetnica Gradske biblioteke i čitaonice Kotor, Jasmina Bajo. Svjetski dan knjige za djecu obilježen je 2. aprila, a slijedi i nam i Svjetski  dan knjige i autorskih prava koji se obilježava svake godine 23. aprila.    Bajo nam je govorila o važnosti čitanja knjiga, različitim formatima knjiga, promovisanju pismenosti, čitalačkim navikama naših sugrađana/ki, izazovima u bibliotekarstvu.   

Intervju je pripremila Sanja Čavor.

1. Koliko novih korisnika/ca je besplatno učlanjeno u Gradsku biblioteku i čitaonicu Kotor?

Povodom Svejtskog dana knjige za djecu 2. aprila,  u Gradsku biblioteku i čitaonicu je ovoga puta besplatno učlanjeno dvadesetak novih korisnika/ca.

2. Koji su najvažniji aspekti čitanja knjiga? 

Čitanjem knjiga upoznajemo svijet oko sebe, razvijamo vještine kritičke misli  i empatiju, koja je jedna od najvrijednijih ljudskih osobina. Saosjećati sa drugim, truditi se da ga razumijete i istinski prihvatite, obogaćuje značajno život pojedinca, a samim tim i poboljšava život cijele zajednice. Međutim, ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da nam čitanje knjiga donosi zadovoljstvo, uživanje u lijepom. Takođe, čitanje poboljšava pamćenje, koncentraciju, razvija maštu, kreativnost, gradi samopouzdanje. Psiholozi su još davno utvrdili da je čitanje veoma važno za razvijanje emocionalne i socijalne pismenosti ljudi. Književnost, kao i umjetnost, ima i iscjeljiteljsku funkciju. Kako je rekao glas Svetom Avgustinu: ,,Uzmi knjigu, čitaj, ispuni prazninu, čitaj, budi čovjek!’

3. Zašto je važno razgovarati o pročitanom?

Što više čitate i pišete, to ćete biti vještiji u verbalnoj komunikaciji. Razgovarajući o pročitanom, obogaćujete svoj jezik, bogatite vokabular i poboljšavate vještinu komunikacije. Najjednostavniji način da budemo sigurni da obrazujemo pismenu djecu je da ih naučimo da čitaju, ali i da je čitanje aktivnost koja donosi zadovoljstvo.  Znači treba da se potrudimo da nađemo knjige u kojima uživaju, da naglas čitamo djeci, da razgovaramo o pročitanom. Čitanje djeci i razgovor o pročitanom u ranom uzrastu podstiče bliskost, razvija pamćenje i govor, rađa trajnu ljubav prema knjizi. Takođe, neophodni kritični duh prema stvarnosti i svijetu oko nas razvija se kroz razgovor o napisanom. Taj kritički duh je osnova napretka, razmišljanja o svijetu koji je bolji, ljepši, drugačiji, što bi rekao Ljosa: ,,To nas je osjećanje izvelo iz pećine i okrenulo ka zvijezdama”. Razgovor zahtjeva, prije svega, preispitivanje činjenica, postojećih vrijednosti, stavova, razumijevanje drugoga u svoj njegovoj različitosti, a ne arogantno samopouzdanje u istinitost samo svoje istine, samo svojih vrijednosti.

4. Da li su knjige koje su dostupne u digitalnom formatu ili knjige koje se mogu slušati (audio knjige) na izvjestan način danas “prijetnja čitanju”?

Digitalne knjige sve su popularnije, a u zemljama koje već imaju većinski digitalno pismeno stanovništvo i koje se smatraju tehnološki razvijenim, može se reći da je format digitalne knjige i definitivno preuzeo primat. Od kada su se počele izdavati digitalne knjige, krenula su i predviđanja o propasti štampanih knjiga, pri čemu su neki analitičari prognozirali čak i potencijalno zatvaranje i gašenje biblioteka. Međutim, to se nije desilo, uprkos sve većoj popularnosti digitalnih knjiga, a neće se ni desiti u skorijoj budućnosti. Mislim da digitalne knjige nisu prijenja štampanim, jer drugi format donosi različit ugođaj i predstavlja drugačiji način čitanja.  Prema studiji koju je objavio Guardian, čitaoci digitalnih djela manje se sjećaju njihove radnje nego ljudi koji su pročitali iste štampane romane. Smatra se da je to zbog brojnih notifikacija na uređajima koje nas ometaju i odvlače pažnju. U istraživanju koje je obavljeno 2012. godine, neki ispitanici su dobili da pročitaju priču u štampanom, a drugi u digitalnom formatu. Zaključak do kojeg se došlo jeste da su oni koji su knjigu čitali u štampanom formatu, uspjeli da uspostave mnogo jaču emocionalnu vezu sa narativom. Oni koji su čitali knjigu u elektronskom formatu nisu u tome uspjeli.  Studija koja je nedavno sprovedena među studentima u SAD, Slovačkoj, Japanu i Njemačkoj pokazala je da 92 odsto učesnika više voli štampane knjige koje se mogu fizički listati. Stoga, nema opasnosti za opstanak štampanih knjiga i nije presudno u kom formatu je izdata knjiga, najvažnije je da se nastavi čitati.

5. U kom smislu je važno da bibliotekari razumiju važnost svoje uloge?

Ciljna grupa narodne biblioteke su članovi lokalne zajednice, a jedan od njenih zadataka je zadovoljenje potreba korisnika/ca. Korisnici/e nisu više pasivni potrošači medija, već sve više aktivni stvaraoci. Poznavanje potreba korisnika/ca i uvođenje servisa koji će odgovoriti tim potrebama su od presudnog značaja za narodnu biblioteku. Korisnici nisu zadovoljni prostim pozajmljivanjem knjiga, nisu više obični potrošači informacija. Savremena narodna biblioteka predstavlja mjesto susreta, gdje se korisnici u ugodnom i kreativnom prostoru okupljaju, uče, razmjenjuju mišljenja i znanja, stvaraju. Narodne biblioteke na taj način doprinose podizanju kvaliteta života u lokalnoj zajednici. Da bi se ispunio ovaj cilj, u biblioteci moraju raditi kreativni, analitični, komunikativni ljudi koji su u stanju da se povežu sa lokalnom zajednicom, prepoznaju njene potrebe i u saradnji sa korisnicima/ama razvijaju one servise koji su najpotrebniji na tom području i koji će podići nivo života u lokalnoj zajednici.

6. Po Vašem mišljenju, što predstavlja dobra knjiga?

Dobra knjiga nam omogućava da doživimo neko iskustvo, mnogo kompleksnije i različito od onog što živimo u stvarnosti. Banalnost, površnost mi izaziva neprijatnost i nelagodu, smatram da uništava humanističku sliku svijeta, dok je dobra književnost autentična, duboka, daje mir i radost u duši. U posljednje vrijeme sam čitala odlične romane sjajnih književnica koje bih preporučila našim slušaocima/teljkama: Ani Erno: ,,Godine’’, Tove Divlesten: ,,Kopenhaška trilogija’’, Ane Zegers: ,,Tranzitna viza’’, Đurđica Čilić ,,Novi dan’’, Senka Marić: ,,Kintsugi tijela’’, Milena Marković: ,,Deca’’, Ana Marija Grbić: ,,Srneća leđa’’, Magdalena Blažević: ,,U rano ljeto’’.

7. Dobar način za naći knjigu svakako je pitati bibliotekara/ku. Koje informacije su Vam potrebne od korisnika/ce kako biste im dali pravu preporuku za čitanje?

Dobri bibliotekari i knjižničari vole knjige i vole da su knjige čitane. Korisnike/ce tretiramo sa poštovanjem. Popričamo s njima, šta vole, koja su im interesovanja, koliko imaju vremena za čitanje, te im onda preporučimo naslove.

8. Što najčešće kažete kada čujete da neko ne voli da čita knjige?

Borhes je tvrdio da je “manje dobrih čitalaca nego dobrih pisaca”. Tako da je jedan od najvećih izazova u radu bibliotekara/ki i knjižničara/ki graditi i njegovati dobre čitaoce/teljke. Danas kultura nastoji da bude zabava i često se čitaju tzv. instant-romani koji pružaju iluziju neke vrijednosti, bježanja od stvarnosti, i nadasve, podržavaju konzumerizam, koji je jedno od glavnih obilježja današnjeg društva. Međutim, mislim da treba i ovu literaturu preporučivati za početak, jer tako možemo korisnike/ce vratiti iblioteci, da steknu naviku da redovno dolaze i čitaju, da im bude zabavno, pa im onda postepeno nuditi kvalitetnije naslove i autore. Gradska biblioteka i čitaonica organizuje kreativno-edukativne radionice usmjere ka uspostavljanju čitalačkih navika kod djece i mladih. Pokušavamo da stvorimo kreativnu i stimulativnu atmosferu učenja i igre, za razliku od tradicionalnog viđenja biblioteke kao prostora u kome se mora učiti i ćutati.

9. Filmovi nastali prema knjigama su danas veoma popularni. Što mislite o ekranizaciji knjiga?

Opšte je prihvaćeno mišljenje da nijedan film ne može da dostigne dubinu knjige i da vjerno prikaže svijet koji je pisac stvorio. Ipak, kad adaptaciju radi talentovan reditelj, priča može da dobije novu vrijednost, dubinu, slojevitost značenja. Filmovi: ,,Događaj” po romanu Ani Erno ,,Događaj”, ,,Drive my car” po istoimenoj priči Haruki Murakamija, ,,Izgubljene iluzije” po Balzakovom romanu, ,,Male žene’’ Grerte Gerving, ,,Ostaci dana’’ po Išigurnom romanu, fim ,,Sati” koji se temelji na ,,Gospođi Dalovej” Virdžinije Vulf, kao i ,,Čitač” s Kejt Vinslet u glavnoj ulozi, adaptacija Šlinkovog romana. Odličan je i francuski film Lađa Lija ,,Jadnici” iz 2020. godine inspirisan Igoovim romanom. Preporučila bih i HBO-ove mini-serije ,,Razgovori s prijateljima” i ,,Normalni ljudi” adaptacije istoimenih romana sjajne mlade irske književnice Sali Runi. Što se starijih tiče, tu je adaptacija Prustovog romana ,,U traganju za izgubljenim vremenom’’, ,,Proces’’ Orsona Velsa. Loše ekranizacije su romani ruskih klasika, posebno ,,Ane Karenjine”.

10. Što su danas najveći izazovi sa kojima se suočavaju bibliotekari? 

Kako bi se odgovorilo na izazove savremenog doba, biblioteka se transformiše u informacioni centar zajednice u kojoj djeluje, tako da je u obavezi uspješno realizovati sve aktivnosti. Recimo, mladi bibliotečki korisnici/e danas imaju nove i drugačije potrebe i zahtjeve u odnosu na prethodne generacije. Bibliotekari/ke moraju da razumiju njihove potrebe i obezbjede usluge kojima će ih zadovoljiti. Zahtjevni i zahvalni, djeca i mladi pred bibliotekare postavljaju nove izazove kako osmisliti aktivnosti koji će uticati na razvijanje kulture čitanja, unaprjeđivanje informacione i ostalih pismenosti, podsticanje stvaralaštva i interesovanja za sadržaje kulture. Korisnici dolaze u biblioteku radi informacija. Po podacima Erika Šmita iz Googla, ljudska rasa za dva dana stvori onoliko informacija koliko je čitava civilizacija do 2003. godine. Što znači da bibliotekari/ke imaju obavezu da korisnicima/ama pruže prave i istinite informacije, što je, priznaćete, u našem vremenu ozbiljan izazov. Nil Gejmen je rekao: Biblioteke su za slobodu. Slobodu da se čita, slobodu ideja, slobodu komunikacije. Imamo obavezu da podržimo biblioteke. Da koristimo bilbioteke, da podstičemo druge da koriste biblioteke Ako nemate vredne biblioteke nemate vredne informacije ili kulturu ili mudrost. Utišavate zvukove prošlosti i oštećujete budućnost.

11. Nabavka knjiga je najznačajniji modus izgradnje zbirki i temeljni segment za svaku biblioteku. Koliko novih naslova je Gradska biblioteka i čitaonica Kotor obezbijedila od početka ove godine?

Podsjetiću da je nabavka knjiga složen posao, jer bibliotekar/ka mora biti dobar poznavalac fonda svoje biblioteke, poznavalac izdavačke produkcije u zemlji i okruženju, mora posjedovati veoma izgrađen kriterijum za vrednovanje bibliotečke građe i dobro poznavanje potreba i zahtjeva korisnika. Kriterijumi za vrednovanje fondova su sljedeći: kvalitet djela, renomirane knjževne nagrade, želje korisnika, evaluacija zbirki na osnovu korišćenja pojedinih publikacija. Što se tiče tekuće nabavke, zavisno od raspoloživih sredstava možemo reagovati odmah. Spisak željenih naslova za nabavku je spreman i kupovina knjiga će se realizovati čim Kulturni centar dobije direktora. Iskoristiću ovu priliku da ukažem na probleme provođenja postupka javnih nabavki za nabavku knjiga naših biblioteka, posebno narodnih i akademskih, koji su skopčani su sa specifičnom prirodom knjige, koja se ne može posmatrati i tretirati isključivo kao roba budući da je knjiga jedinstven proizvod i kulturno dobro. Najoptimalniji način nabavke bibliotečke građe je direktno od izdavača, zatim su tu sajmovi knjiga i prodajne izložbe, gdje se uspostavlja neposredan kontakt s izdavačima, a aktuelni su i sajamski popusti. To su unaprijed planirane manifestacije, gdje je najjeftinija i najoptimalnija ponuda. Nabavka publikacija na sajmovima knjiga i prodajnim izložbama ne može biti pripremljena i sprovedena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, jer izdavači najčešće nemaju kataloge prije manifestacije, a i neposredno se pregovara o cijeni. S tim u vezi UBCG predložilo je Ministartvu finansija da se izmjeni i dopuni Zakon o javnim nabavkama kako bi se biblioteke kao ustanove koje obavljaju djelatnost od javnog interesa izuzele iz procedure javnih nabavki u dijelu nabavke-kupovine knjiga. Naša Biblioteka je od početka godine obnovila bibliotečki fond za oko 200 publikacija, uglavnom putem donacija naših prijatelja i korisnika.

12. Koje naslove ovih dana najviše traže osnovci, srednjoškolci, a koje starija populacija?

Omiljene knige koje traže osnovci su avanture pet prijatelja Inid Blajton, ,,Džojstik na dar’’ Dejvida Baduijela, Kinijeve ,,Dnevnike šunjavka’’, romane ,,Tragovima crnog Petra’’, ,,Vojnici iz tame’’ Moree Banićević, zatim su tu I knjige Jasminke Petrović: ,,Leto kad sam naučila da letim’’, ,,O dugmetu i sreći’’, ,, 100 lica stolica’’, knjige Nikolete Novak, Vesne Aleksić, Dejana Aleksića, Uroša Petrovića, Igora Kolarova. Moram da istaknem da je jedan od najčitanijih romana za djecu i mlade ,,Milan, Vesna i jedna kuća tesna” Jelene Vukić, koji je premijerno predstavljen u organizaciji naše biblioteke. Autorka je osvojila drugo mjesto na renomiranom regionalnom konkursu u Nišu za najbolju knjigu za djecu i mlade za 2022. godinu. Stariji osnovci i srednjoškolci vole da čitaju epsku fantastiku: Tolkinove romane, Igre gladi, Ljetopise Narnije. Zatim romane Gradimira Stojkovića ,,Hajduk u Beogradu'', ,,Želim'' i druge, Doertijevu ,,Noćnu školu'', romane Sare Milinovski i Džudi Blum.  Jedan od kriterijuma za izbor kod naših starijih korisnika su i književne nagrade. Traže se autori i djela koji su dobilli najzačajne književne nagrade u regionu, kao NINova nagrada, nagrada ,,Meša Selimović”, ,,Fric”, ili Bukerova nagrada i naravno Nobelova nagrada za književnost. Što se tiče književnosti sa bivšeg jugoslovenskog prostora, a kada su u pitanju novije generacije autora, čitaju se djela: Gorana Petrovića, Miljenka Jergovića, Zorana Ferića, Dževada Karahasana, Vladimira Tabaševića, Dragana Velikića, Damira Karakaša. O crnogorskoh autora čitaju se romani: Ognjena Spahića, Andreja Nikolaidisa, Balše Brkovića, Nikole Nikolića, Ilije Đurovića. Što se stranih autora tiče, čini se da se najviše traže djela: Džulijana Barnsa, Mišela Uelbeka, Haruki Murakamija, Orhana Pamuka, Patrika Modijana, Margaret Atvud, Roberta Boljanja, Kazuo Išigorua, Pitera Handkea, Olge Tokarčuk, Erlanda Lua, Filipa Rota, Ju Nesbea.

Reprizu emisije “Nedjeljni razgovor” možete poslušati večeras od 19 sati i 30 minuta na talasima Radio Kotora.

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor