Društvo

Već krajem jula se može očekivati da u Kotor ponovo počnu pristizati kruzeri, dok bi septembar i oktobar bili još dinamičniji kada je riječ o ovoj vrsti turizma, ocijenio je predsjednik opštine Kotor Željko Aprcović. 

Podsjećamo, Kotor za vrijeme pandemije COVID 19 nije imao zaraženih novim virusom i slovi za “Corona Free Destination”, što bi po nekim procjenama moglo veoma pozitivno uticati na oporavak turističke privrede, a između ostalog i na značajniji povratak kruzera.  

Gostujući u današnjoj emisiji “Pitajte gradonačelnika” Aprcović je naznačio da će u cijeloj priči dosta zavisiti i od zdravstvenih protokola u slučaju pojave bolesti na brodu, smještaja, evakuacije i ostalih procedura koje bi trebalo primjeniti u slučaju eventualno inficiranih putnika. 

“U svakom slučaju životi i zdravlje građana su nam najvažniji. Inače, kada govorimo o sezoni, ohrabruju i izjave nekih vlasnika turističkih i apartmanskih kapaciteta da imaju najave od 20. jula, dok za avgust i septembar postoji značajnije interesovanje. Dijelom će se i sa oktobrom “peglati” rupe nastale u predsezoni koja je inače trebalo da bude puno bolja od prošlogodišnje”, kazao je Aprcović, podsjetivši i na značaj informacije koju je objavio renomirani britanski časopis “Daily Mail” o Kotoru kao jednoj od 20 najljepših luka na svijetu.

 POSLOVANJE LUKE KOTOR U OKOLNOSTIMA PANDEMIJE 

“U govoru na lokalnom parlamentu iskazao sam zadovoljstvo iz razloga što je prošle godine kroz luku Kotor došlo 630.000 turista. Velika većina, kao što sam prethodno kazao, došla je mega kruzerima. Nešto manji broj, oko  8.000 turista, došlo je mega jahtama u marinski dio koji koristi Luka Kotor i to je iskazano finansijskim rezultatom  u neto iznosu od 1.044.000 € koliko je ostalo da se rasporedi na sjednici skupštine akcionara AD Luka Kotor. Nažalost, umjesto da već od marta počnemo da bilježimo pozitivne rezultate u smislu sveukupnog turističkog proizvoda Kotora, svijesni smo činjenice da Crna Gora i Kotor nisu bili zaobiđeni od epidemiološke situacije, što se odrazilo na to da je kruzing industrija u cjelosti zastala. Više puta od 16. marta sam razgovarao sa menadžmentom Luke Kotor, na temu kako i na koji način da se pripremimo za sve varijante i da ispoštujemo sve zdravstvene protokole, da bi dočeklai jedan broj kruzera koji će doći u gradsku luku. Moramo se međutim pripremati i na drugačiji scenario, gdje smo se dogovorili da dio projekata koji jesu obaveza Luke Kotor, shodno koncesionom ugovoru zaključenim sa Vladom Crne Gore, u narednom periodu realizujemo. Projekti su milionske vrijednosti, a u budućem periodu, kada kruzing turizam dosegne veći nivo, donijeće veći nivo bezbjednosti i veći nivo kvaliteta samog izlaska turista. Nismo zaobišli marinski dio jer upravo tu treba da dođe veći broj mega jahti. Turisti koji dođu takvim plovilima su finansijski potentni. Upravo kroz urbanističko-tehničke uslove koji se rade sa Morskim dobrom smatram da ćemo taj dio infrastrukture u marinskom dijelu podići na veći nivo. U razgovoru sa predstavnicima Vlade razgovarao sam da se na prostoru preko puta Opšte bolnice, na kojem je planirana gradnja nautičko-turističkog centra, formira koncensioni akt koji bi vrlo brzo bio na javnoj raspravi, kako bi se tražio investitor koji bi taj dio prostora osavremenio, upodobio pristupu svih jahti koje imaju potrebu za zimovnicima i stacionarnim položajem.  Pokazatelji izdvojeni iz državne studije lokacije kažu da na tom prostoru treba da se formiraju sadržaji za 300 morskih vezova i oko 150 suvih vezova sa adekvatnim pratećim sadržajima. Moramo razmišljati i o promjeni strategije, ugovori sa kruzing operaterima se zaključuju na trogodišnjem nivou. Važeći ugovori se okončavaju sa 2121. godinom. Smatram da menadžment Luke Kotor treba da razmišlja na način da oni diktiraju uslove koji brodovi će dolaziti i koliko će se zadržavati u našem gradu. Brodovi koji dolaze u naš zaliv bi trebali da ostanu minimum od 12 do 16 sati kako bi se dio kulturno-istorijskog naslijeđa Kotora mogao sagledati na prvi način i da ti turisti imaju vremena za potrošnju novčanih sredstava koje opredjele za boravak u jednom gradu. Time bi finansijski efekti za sve privredne subjekte koji su naslonjeni na kruzing turizam bili bolji. Imamo priliku da diktiramo uslove jer je Kotor visoko pozicionirana destinacija, a sa manjim brojem turista i sa dužim ostajanjem kruzera veći bi bili novčani iskazi”, kazao je Aprcović. 

STACIONARNI TURIZAM 

Smatra da je ogroman problem Kotora nepostojanje stacionarnog turizma. “Mislim da se u stacionarnom turizmu sa hotelima visoke kategorije sa respektabilnim brojem smještajnih jedinica moramo pozicionirati u tri segmenta. A to su kulturni, zdravstveni i sportski turizam. U pravo kroz izgradnju rizorta i povećanja turističkih kapaciteta stvorićemo prostor da Kotor živi cijele godine. Najkasnije do 1. juna ćemo imati okončanu prvu fazu hotelsko-turističkih kapaciteta na prostoru bivšeg Centra za rehabilitaciju Vrmac. Prema onom što je Prostorno urbanistički plan koji je upućen prema UNESCO-u, predviđena je gradnja još jednog objekta od oko 300 ležajeva. Veliko je interesovanje i za izgradnju hotela na mjeto starog hotela Fjord preko puta bivšeg Jugopetrola. Imamo dva prostora koja su već pozicionirana i tu treba da budu turistički kapaciteti visoke kategorije. Tu mislim na zgrade bivšeg Fjorda i  Jugooceanije. Takođe očekujemo pozitivnu “HIA studiju” za rekonstrukciju i minimalnu nadogradnju hotela Teuta u Risnu. Ostalo je još par lokaliteta koji su kvalitetni za izgradnju luksuznih hotela. Mislim da će Ministarstvo kulture i Ministarstvo održivog razvoja naći kvalitetnu kopču da kroz kontrolisanu gradnju, a ne devastaciju prostora, upotpunimo ponudu u gradu gradnjom respektabilnih turističkih kapaciteta, jer nam postojeći svakako nisu dovoljni da Kotor živi 12 mjeseci”, kazao je Aprcović.

AKTIVNOSTI U OKOLNOSTIMA SLABIJEG PUNJENJA BUDŽETA 

U lokalnoj samoupravi radili su i na tehničko projektnoj dokumentaciji koje će u budućem periodu omogućiti da se realizacije dijela kapitalnijh investicija, obzirom na slabije punjenje budžeta zbog COVID-a 19, dočeka potpuno spremno. 

“Pothodnik ide željenom dinamikom. Grubi građevinski radovi su završeni, krenulo se sa tamponiranjem prostora i ubrzo se može očekivati vraćanje prostora rive u prvobitno stanje. Dio kamena “bjanko karera” iz Italije je stigao, a prvog juna očekuje se i prostala količina. Pokretne stepenice su stigle, video nadzor, muzika... Sa Lukom  Kotor radimo na projektu uređenja prostoroa koji će korespondirati sa samim pothodnikom”, kazao je Aprcović. 

Sa Direkcijom za saobraćaj asfaltiran je dio puta kroz Kotor. Do 20. juna se očekuje kompletno presvlačenje asfaltom trase od početka pijace do prvog mosta kod lučke kapetanjije.

Biće raspisan i javni poziv za gradnju fontane, nove pločnike, drugačije koncipiranje zelenih površina. 

“Nastaviće se popločavanje trotoara u gradu behaton pločama. Ograda koja odvaja pješačku komunikaciju od magistrale prema Zlatnim njivama biće zamijenjena kao i ona na raskrsnici u Dobroti, uz Plagente, na Svetom Stasiju...  Od prvog juna počinju postupci za izbor najboljeg ponuđača, ulazimo u ulicu na Tabačini, asfaltiranje parkinga na rasksnici u Dobroti ispred zgrada Pionira Turist C... Idejno rješenje projekta jadnosmjerene ulice oko Gimnazije i Srednje pomorske se završava Produžavaćemo trotoare prema “Carici Milici” i sa desne strane onaj uz same zgrade na Zlatnim njivama. Vrijednost investicije je nekih 90.000 EUR. Završavamo i projekat u ulici Iva Brkanovića kod zatvorenog bazena”, kazao je Aprcović. 

Najavljeni su i radove na rekonstrukciji kružne ulice u naselju “Kongo”, gdje su prethodno uređeni bujični tokovi, a na mostovima popravljene ograde, kao  javna rasvjeta. 

“I pored restriktivnih finansija veliki dio poslova se odradio”, kazao je Aprcović, podsjetivši in a one na gradskom satu kojem je nakon  40 godina opravljen krov, zamijenjen dio kamene plastike. 

Završava se i dio šetnice od citadele do ljetnje pozornice. Takođe i na dijelu od Gurdića do citadele. 

“Ovaj prostor će biti oplemenjen novim zelenilom i javnom rasvjetom i ugodan za boravak , kako građana, tako i turista”, kazao je Aprcović. 

KINO BOKA – CINEPLEXX OD JESENI 

Iz Ministarstva Kulture stigla je i potvrda o učešću u rekonstrukciji krova Kina Boka, čime će se zaštititi i gradska biblioteka. “Ministarstvo kulture će prebaciti i sredstva Opštini za sinepleks bioskop, tako da će “tri de” animacije najesen biti novi kvalitet u ponudi”, kazao je Aprcović. 

ZAKUP DOMA KULTURE U RISNU 

Sjutra se upućuje i javni poziv za izbor najboljeg ponuđača za Dom kulture u Risnu i davanje u zakup na 30 godina, kako bi se ovaj prostor nakon 35 godina priveo namjeni. 

“Takođe upućuje se i javni poziv za stanove u Lastvi grbaljskoj koji već četiri godine propada dok neki naši sugrađani u stanju socijalne potrebe nemaju mogućnost da riješe svoje stambeno pitanje. Jedan stan biće opredijljen za dijete iz doma u Bijeloj, jedan za osobu iz domena porodičnog nasilja i dva stana za RE populaciju”, kazao je Aprcović. 

SPORT, REKONSTRUKCIJA SALE ŠKOLE U RISNU 

Predsjednik opštine je za sljedeći petak najavio dolazak ministra za sport i mlade Nikole Janovića, kada će biti promovisan omladinski centar i kartica, a u planu je i obilazak zatvorenog bazena za koji bi danas trebalo da bude određen dinamički plan realizacije okončanja poslova. 

Sa Ministarstvom prosvjete i obrazovanja radiće se na rekonstrukciji krova sale na risanskoj školi, kao i na enterijeru.

 “Nadam se da će do kraja ljeta, ako nas zahtjevne procedure ne uspore,  djeca dobiti novu salu, koja će popodne biti dostupna i ostalim građanima”, kazao je Aprcović. 

Reprizu emisije Radio Kotora “Pitajte gradonačelnika” možete slušati večeras od 20 i 30.