Društvo

Osobe u čijim su se organizmima razvila antitijela, od korona virusa su zaštićene izvjestan period, ali i dalje mogu biti prenosioci.

Kako je za Radio Kotor pojasnio direktor Doma zdravlja dr Igor Kumburović, “antitijela su štit samo za one osobe koje ih posjeduju, ali ne i za njihovo okruženje.

“Antitijela štite osobu od ponovnog obolijevanja, ali ta ista osoba nije imuna na prisustvo virusa. Zapravo, može ponovo da dođe u kontakt s njim, ali da je ne ugrozi. Sa druge strane, u ponovnom kontaktu sa virusom ista osoba može zaraziti one u njenom bliskom okruženju. Zato je važno da svi nosimo maske. Dakle – i oni koji su preboljeli kovid i razvili antitijela i naravno oni koji nisu bili izloženi ovoj infekciji”, objašnjava dr Kumburović za Radio Kotor.

Kako navodi, isti princip ponašanja odnosi se i na vrijeme nakon vakcinacije.

Proces imunizacije, napominje, traje oko pet sedmica, a potrebno je primiti dvije doze vakcine. Činjenica je da nije moguće istovremeno vakcinisati cijelo stanovništvo, te da nošenje maske, održavanje distance i posebna pažnja u pravcu održavanju lične i higijene prostora u kojima boravimo, provjetravanje istih i izbjegavanje okupljanja - moraju biti prioriteti i u narednom periodu. 

 “Onaj ko dobije vakcinu u dvije doze i ko je stekao imunitet zaštićen je i neće dobiti infekciju izvjesni vremenski period. Ipak, to ne znači da ta osoba nije prenosilac. Virus može da boravi kod nje i u svakodnevnom bliskom, nezaštićenom kontaktu bez maski, osoba može da bude ta koja će nama da prenese taj virus” – kaže dr Kumburović. 

Podsjeća da je za kolektivni imunitet potrebna imunizacija na nivou od 80 odsto stanovništva. 

“Proces proizvodnje vakcina je veoma složen i osjetljiv postupak koji prolazi kroz veliki broj testova i analiza. Svaka nova proizvedena vakcina prije primjene prolazi stroge kontrole kvaliteta, kako od strane samog proizvođača, tako i od strane nezavisnish nacionalnih laboratorija” – objašnjava dr Kumburović. 

Prema njegovim riječima, ciljne grupe i prioriteti za vakcinaciju određuju se na osnovu dostupne količine vakcina i definisanih ciljeva koje treba postići imunizacijom.  

“Najvažniji ciljevi su: smanjenje učestalosti obolijevanja i umiranja grupa stanovništva u riziku, smanjenje učestalosti teških oblika bolesti, ograničenje širenja virusa u populaciji, kao i održavanje vitalnih funkcija društva” – navodi dr Kumburović. 

On kaže da vakcina protiv kovida, kao i svaka druga vrsta vakcine, može da dovede do blagih neželjenih efekata, kao što su lokalne reakcije na mjesto aplikacije u vidu: bola, otoka, crvenila, glavobolje, malaksalosti, povišene tjelesne temperature...  

“Reakcije najčešće prolaze spontano u roku od nekoliko dana. Prema trenutno raspoloživim podacima teže neželjene reakcije su izuzetno rijetke” – ističe dr Kumburović. 

Prema njegovim riječima, proces vakcinacije se neprekidno nadzire zbog praćenja bezbjednosti vakcina i otkrivanja neželjenih reakcija koje su rijetke. 

“Još uvijek nije poznato vrijeme trajanja imuniteta poslije vakcinacije. Čuli smo različita mišljenja poput onog da period imuniteta nakon primljene ruske vakcine traje dvije godine, zatim  šest, devet. To je nešto što ćemo saznati “u hodu”, kako se bude odvijao proces vakcinacije” – ističe dr Kumburović. 

Osobe koje su bile inficirane virusom, kako navodi, bez obzira na to da li su imale simptome bolesti ili ne, mogu da budu vakcinisane. 

“Da bi se vakcinisale, potrebno je da prođe najmanje četiri nedjelje od infekcije, odnosno da osoba bude zdrava u momentu vakcinacije” – kaže dr Kumburović. 

Prema trenutno dostupnim saznanjima, sve vakcine čija je primjena počela u svijetu daju se u dvije doze sa razmakom od 3 ili 4 nedjelje, u cilju postizanja adekvatne zaštite. 

“Nakon prve doze vakcine, trebalo bi da prođu tri do četiri sedmice, onda slijedi druga doza pa je potrebno dodatnih 6 do 7 dana kako bi osoba stekla imunitet. Dakle, kada primimo prvu dozu - to znači da nismo u potpunosti imuni na virus, već je to samo prva faza, kako bi se sačuvali. Nakon druge vakcinacije bismo bili sigurni. Međutim, neki od nas će i nakon prve doze vakcine steći imunitet. Sve je to dosta individualno” – objašnjava dr Kumburović. 

Takođe, navodi on, u posljednje vrijeme je bilo riječi o vakcini koja se daje kao jedna doza i nakon koje imunizacija traje kraće, a koristi se za jako pogođena područja pandemijom koronavirusa. 

“Ruska Sputnjik vakcina praviće se u jednoj dozi. To je vakcina čija bi namjena bila predviđena za one regione gdje bukti epidemija i gdje je potrebno brzo zaustaviti dalje širenje. Ona će dati taj brzi imunitet koji neće trajati dvije godine, nego bi sigurno bio kraći. Takva vakcina bi bila poželjna u tim pogođenim regionima” - navodi dr Kumburović. 

Ni jedna vakcina nema stoprocentnu efektivnost. 

“Važno je da se veći broj ljudi zaštiti vakcinom kako bi zajedno s onima koji su stekli prirodni imunitet nakon preležane bolesti, načinili takozvani bedem, koji sprječava da virus stigne do osjetljivih osoba” – objašnjava dr Kumburović. 

Kako navodi, postoje određene kategorije pojedinaca koji ne smiju biti vakcinisani iz raznih razloga. Prema nacionalnoj strategiji je, objašnjava on, definisano i koje će kategorije stanovništva prve primiti vakcinu. 

“Nacionalna strategija je napravljena. Ona je naravno promjenjiva,  u zavisnosti od toga kako se bude epidemija odvijala. U onom momentu kada dobijemo vakcine, mi ćemo znati kakvo je stanje, trenutno, u našoj državi i u odnosu na to ćemo se možda odlučiti na neke druge prioritete” – kaže dr Kumburović. 

Prema trenutnoj epidemiološkoj situaciji u državi, navodi dr Kumburović, najprije će biti vakcinisane starije osobe, zdravstveni radnici, štićenici domova starih.  

“Prvo je važno da vakcina stigne, a onda i koji će broj vakcina biti dostupan, kako bismo mogli da napravimo strategiju kojom će ljudi biti imunizovani” – pojašnjava dr Kumburović. 

Kako navodi, vakcine nisu štetne i ljudi ne treba da se plaše ukoliko ispolje neke simptome. 

“Većina neće imati kontraindikacije jer vakcine nisu “žive” i nemaju širok spektar ograničenja za hronične bolesti” – kaže dr Kumburović. 

Prema njegovim riječima, postoje dvije kategorije koje za sada nisu kontraindikovane: djeca i trudnice. 

“Znate da je donja granica za imunizaciju kod nekih vakcina 16 godina, za neke 18. Razlog za to nije strah  da bi kod njih vakcina mogla da izazove neke specifične neželjene efekte, nego kod ostatka populacije. Zbog žurbe da se cjepivo što prije pusti u promet kako bi se suzbila pandemija nije bilo vremena da se nove vakcine ispitaju u ove dvije populacije” – objašnjava dr Kumburović. 

Ženama koje planiraju trudnoću takođe se ne savjetuje da budu vakcinisane.  

Prema riječima doktora Kumburovića, postoje privremene kotraindikacije, kao i trajno ograničenje kod osoba koje su alergične na neki od sastava vakcine. 

“Privremene kontraindikacije imamo kod osoba koje trenutno imaju povišenu tjelesnu temperaturu, akutne respiratorne infekcije i akutno pogoršanje hroničnih bolesti. To je promjenjiva kategorija. Trajno ograničenje je kod osoba koje su alergične na neke od komponenti vakcina” – navodi on i dodaje da bi izuzeće iz imunizacije djece i trudnica vremenom moglo biti suspendovano, kada se bezbjednost cjepiva dodatno provjeri.  

“Već imamo neke najave da počinje praćenje i u toj kategoriji. Nadam se da ćemo u nekom bliskom periodu dobiti podatke da je vakcina bezbjedna i za ove dvije kategorije populacije” – zaključuje dr Kumburović.