Društvo

Autorka teksta: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor /S. Č.

Najveća vrijednost jednog kulturnog sistema nisu isključivo institucije, festivali i projekti, već ljudi koji ih stvaraju, razvijaju i daju im smisao, smatra dr Aleksandar Brkić, stručnjak za kulturnu politiku i menadžment u kulturi.

Profesor na UNESCO katedri Univerziteta umetnosti u Beogradu i Univerzitetu Goldsmiths u Londonu, kulturni producent sa bogatim međunarodnim iskustvom, posvećen je obrazovanju novih generacija profesionalaca/ki koji/e kulturu razumiju kao prostor stvaranja, komunikacije i društvenog razvoja.

Upravo iz potrebe da se znanje, iskustvo i praksa povežu, nastala je KotorArt Akademija za kreativne producente i producentkinje. Riječ je o programu koji, kroz mentorski rad, praktično iskustvo i neposredan kontakt sa produkcijom umjetničkih projekata, mladim profesionalcima/kama približava savremene modele upravljanja u kulturi.

Na ovogodišnje izdanje Akademije, koje je upravo završeno, prijavilo se 60 polaznika i polaznica iz Crne Gore i regiona, različitih generacija, obrazovanja i profesionalnih iskustava.

„Razlog zbog kojeg se stalno vraćam u Kotor su fantastični ljudi iz ovog grada i Boke uopšte, koji se bave kulturnim nasljeđem i umjetnošću, povezujući ono što ovaj prostor već ima sa savremenim umjetničkim izrazom. Da bi to bilo održivo i da bi se dalje razvijalo, ljudi ipak moraju biti u centru dešavanja, uprkos razvoju tehnologije i vještačke inteligencije“, objašnjava Brkić.

Prema njegovim riječima, upravo je KotorArt primjer kako iskustvo jednog festivala može postati vrijednost koja se prenosi na nove generacije.

„Polaznici i polaznice Akademije učili su od ljudi koji su stvarali KotorArt, iz njihovih iskustava, ali i grešaka. Ovaj festival je, po mnogim parametrima, jedan od najuspješnijih, ne samo u regionu, već i šire, kada govorimo o evropskim projektima“, ocjenjuje naš sagovornik.

Uloga savremenog kulturnog producenta se, ističe Brkić, značajno promijenila u odnosu na ranije. Put od nekadašnjeg organizatora kulturno-umjetničkih djelatnosti do današnjeg producenta i menadžera u kulturi obilježen je potrebom za širim znanjem, većom fleksibilnošću i sposobnošću povezivanja različitih oblasti.

„Producent/kinja danas mora da razumije kreativni proces i stvaralački rad, ali istovremeno mora da bude uključen u operativni, logistički, finansijski i upravljački dio posla. Potrebno je balansirati između svega toga. Više nije dovoljno biti zatvoren u okviru jedne oblasti. Sada se traži otvorenost prema drugim formama umjetnosti, ali i drugačijim načinima razmišljanja“, podvlači Brkić.

Savremena kultura briše granice između umjetničkih disciplina, pa se od producenata/tkinja očekuje sposobnost povezivanja različitih oblasti, prepoznavanja novih potreba i pronalaženja drugačijih modela rada.

Posebnost KotorArt Akademije, dodaje, upravo je u tome što polaznici/e nisu odvojeni/e od stvarnog procesa produkcije, već uče unutar samog festivala.

„Knjige i teorije su tu, ali nova pitanja dolaze upravo iz prakse. Uđemo na festival, vidimo što se dešava, koje su to nove teme i problemi kojima treba da se bavimo. Polaznici i polaznice Akademije imali su priliku da prate procese donošenja odluka, reaguju na nepredviđene situacije i učestvuju u pronalaženju rješenja“, kaže on.

Brkić ocjenjuje da mlade generacije imaju hrabrost, otvorenost i spremnost da preispituju postojeće obrasce, ali da savremeni način života često donosi i problem nedostatka fokusa i istrajnosti.

„Volio bih da sebi daju vrijeme da dublje uđu u jednu stvar. Da se sa strašću, fokusiranošću i posvećenošću bave onim što ih zanima i da ih ne pokoleba dosada koja se, očekivano, tokom tog procesa mora pojaviti. Za razvoj u kulturi, ali i u bilo kojoj oblasti, neophodni su kontinuitet i strpljenje“, podvlači naš sagovornik.

Danas, konstatuje, živimo u kulturi „lakog zasićenja i stalnog prelaska na nešto novo“. Međutim, za prave stvari potrebno je vrijeme.

KotorArt ove godine upravo govori o tom konceptu, ne samo zbog festivala, već i zbog grada i vrijednosti koje treba sačuvati, razvijati i prenositi budućim generacijama.

Nedavna kandidatura Kotora za Mediteransku prijestonicu kulture i dijaloga predstavlja, prema Brkićevim riječima, važan primjer povezivanja različitih društvenih aktera i stvaranja zajedničke vizije.

„Posebno je vrijedno vidjeti sinergiju javnog sektora, civilnog društva, građana/ki i privatnog sektora oko jedne tako važne ideje. Rijetkost je da se ljudi slože, sjednu za isti sto i zajedno rade na nečemu, kao što je to sada slučaj. Tako da je dijalog suština kulture, jer povezuje različite identitete, iskustva i generacije“, objašnjava Brkić.

Kotor, smatra, ima potencijal da kroz kulturu razvija drugačiji odnos između stanovnika/ca i posjetilaca/teljki, zasnovan na razumijevanju, kreativnosti i razmjeni.

Osvrćući se na predstavu „Stub srama“, koja je ovog ljeta izazvala veliku pažnju javnosti, Brkić ističe da umjetnost ima važnu ulogu u otvaranju pitanja o društvu u kojem živimo.

„Ti mladi ljudi su nam ove godine na KotorArtu dali jedno ogledalo i pokazali kakvu kulturu danas živimo, ali istovremeno i kakvu su kulturu od nas naslijedili. Kada se pitamo zašto oni nešto govore ili rade, moramo se zapitati gdje su to vidjeli i od koga su naučili“, rekao je Brkić.

Važno je, podvlači, da budemo iskreni prema sebi i da ne mislimo da smo uvijek nešto drugo i bolje od naše djece.

„Tek kada se zajedno sa njima suočimo sa stvarima koje nijesu jednostavne, koje nas opterećuju i bole, možemo napraviti male korake ka tome da živimo bolju kulturu i da takvu istu baštinimo i unapređujemo. Nije jednostavno, ali je potrebno“, zaključio je Brkić.

Emisiju možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor .