Društvo

Panel „Akademski integritet - nastavak priče o značenju, izazovima i nedoumicama“, održan je danas na Pomorskom fakultetu u Kotoru u organizaciji članova trećeg saziva Etičkog komiteta Crne Gore. Skupu su prisustvovale brojne kolege sa Pomorskog fakulteta i drugih visokoobrazovnih institucija, a u fokusu razgovora bili su akademska čestitost, etički principi u obrazovanju i naučnoistraživačkom radu, kao i izazovi koje donosi sve šira primjena vještačke inteligencije.

Moderatorka panela bila je doc. dr Maja Škurić sa Pomorskog fakulteta Kotor, koja je istakla da je cilj ovogodišnjeg okupljanja nastavak zajedničkog promišljanja o očuvanju akademske čestitosti, uz poseban osvrt na izazove koje donosi vještačka inteligencija.

Prisutnima se obratila i dekanica Pomorskog fakulteta Kotor, prof. dr Tatijana Dlabač, koja je ukazala na značaj kontinuirane promocije akademskog integriteta i razmjene iskustava među članovima akademske zajednice, posebno u vremenu kada razvoj novih tehnologija otvara brojna etička pitanja.

„Vjerujem da će svima koji su danas ovdje, bilo da su studenti osnovnih, master ili doktorskih studija, ili nastavnici, ove informacije biti dragocjene, jer svakog dana učimo nešto novo. Vjerujem da će biti mnogo pitanja, ali i tema koje će nas podstaći na razmišljanje i koje ćemo, nadam se, uspjeti da riješimo u narednom periodu. Posebno se vraćamo na izazove vještačke inteligencije, o kojima ćemo danas imati priliku da čujemo različita iskustva, a možda ćemo i mi od naših studenata čuti i naučiti nešto novo“, poručila je Dlabač.

Prvi se učesnicima, putem onlajn uključenja, obratio doc. dr Branko Anđić sa Škole za obrazovanje Univerziteta Johanesa Keplera u Lincu, u Austriji, koji je predstavio način na koji se ta visokoobrazovna ustanova suočava sa izazovima primjene vještačke inteligencije, kao i mehanizme koje koristi kako bi obezbijedila njenu etičku i odgovornu upotrebu.

Anđić je objasnio da pristup ovom pitanju podrazumijeva više međusobno povezanih koraka, od uspostavljanja pravila i preporuka do razvoja odgovarajuće infrastrukture i unapređenja nastavne i istraživačke prakse.

„Na Univerzitetu Johanesa Keplera trudimo se da integrišemo etičku primjenu vještačke inteligencije kroz nekoliko koraka. Prvi je donošenje odluka i regulativa, zatim istraživanje bezbjedne infrastrukture i pristupa vještačkoj inteligenciji, profesionalni razvoj, prikupljanje primjera dobre prakse i, naravno, inovacije i unapređenje cjelokupnog procesa“, kazao je Anđić između ostalog.

O značaju razvijanja akademske čestitosti od najranijeg obrazovanja govorila je predsjednica Etičkog komiteta Crne Gore, prof. dr Mara Šćepanović, upozoravajući da se nepošten odnos prema znanju i radu ne razvija tek na univerzitetu, već često počinje mnogo ranije. Šćepanović je ukazala na to da tolerisanje prepisivanja, nezasluženih ocjena i drugih oblika nepoštenog ponašanja tokom školovanja može imati dugoročne posljedice po odnos pojedinca prema obrazovanju, profesionalnim obavezama i društvu.

„Vi imate saučestvovanje kompletne porodice, čak i šire porodice, u kršenju nekih osnovnih pravila. I tako, kršeći ta pravila, dobijajući ocjene i pohvale koje ne zaslužuju, djeca stiču jednu iskrivljenu sliku o čestitosti. Sva ta pomagala tokom ispita, kasnije tokom napredovanja u karijeri, pisanja master ili doktorskih teza i objavljivanja naučnih radova, u stvari stvaraju jednu iskrivljenu sliku o nama. Čestitost podrazumijeva da razgovaramo sami sa sobom i zapitamo se da li je sve što imamo u životu plod našeg rada ili je stečeno nekim prevarnim putem“, poručila je Šćepanović.

Prof. dr Olivera Miljanović sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore govorila je o značaju bioetike i odgovornosti istraživača, posebno u oblasti biomedicine, gdje se pitanja akademske čestitosti neposredno povezuju sa zaštitom ljudskog dostojanstva, zdravlja i prava učesnika istraživanja.

„Budući da se Medicinski fakultet bavi i biomedicinom, koja nam je donijela brojne izazove mogućih prekršaja i prekoračenja naših odgovornosti, fokus bioetike više nije samo na zaštiti nas kao članova akademske zajednice, nego na zaštiti predmeta našeg istraživanja, a to je u biomedicini uglavnom čovjek. Riječ je o zaštiti dostojanstva, života i zdravlja, kao i principu nenanošenja štete. Naša djelatnost nije reaktivna, već proaktivna. Naša uloga je da za svako istraživanje čiji je predmet čovjek utvrdimo da li je u skladu sa bioetičkim principima prije nego što istraživanje počne“, naglasila je Miljanović.

Prof. dr Vesna Popović Bugarin sa Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore ukazala je na potrebu jasnijeg definisanja odgovornosti za kršenje akademskih pravila, ali i donošenja smjernica za upotrebu vještačke inteligencije na univerzitetima. Ona je ocijenila da, pored preventivnog djelovanja i edukacije, moraju postojati i konkretne posljedice za svjesno kršenje etičkih principa.

„Voljela bih da smo na nivou svijesti da možemo proaktivno da djelujemo, da dajemo smjernice studentima i kolegama i da se svi toga pridržavamo. Ali ja sam neko ko zagovara i onaj nepopularni dio, a to su kazne. Smatram da ljudi, ukoliko svjesno prekrše neka pravila, treba da snose posljedice. Čak bi i javno objavljivanje da je neko prekršio etički kodeks trebalo da bude jedna od najblažih posljedica. Nije loše da postoji i zvanična kazna, jer mi se čini da bismo svi malo više razmišljali o tome šta radimo“, poručila je Popović Bugarin.

Panel je imao i interaktivan karakter, pa su se tokom diskusije mogla čuti mišljenja, zapažanja i iskustva kolega sa Pomorskog fakulteta Kotor, koji su se uključili u razgovor o pitanjima akademske čestitosti i izazovima sa kojima se akademska zajednica suočava.

Mihaela Moškov