Društvo

Četvrta Međunarodna konferencija o zaštiti biodiverziteta Jadrana – AdriBioPro2026 svečano je otvorena danas u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay, okupivši istraživače, stručnjake, predstavnike institucija i međunarodnih partnera posvećenih zaštiti Jadranskog mora i razvoju održive plave ekonomije.

S obzirom na međunarodni karakter skupa, konferencija se održava na engleskom jeziku, a na svečanom otvaranju obratili su se državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dr Zoran Dabetić, finansijski menadžer Zajedničkog sekretarijata Interreg IPA programa prekogranične saradnje Italija–Albanija–Crna Gora mr Antonio Agrosi i direktor Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dr Mirko Đurović.

Program je otvorila i vodila dr Branka Pestorić, viša saradnica Instituta za biologiju mora, koja je istakla da konferencija na jednom mjestu povezuje nauku, donosioce odluka, obrazovanje i inovacije, sa zajedničkim ciljem – očuvanjem budućnosti Jadranskog mora i razvojem plave ekonomije južnog Jadrana.

„Upravo povezivanjem različitih sektora možemo doći do odgovora na izazove sa kojima se Jadran danas suočava. Zato ova konferencija predstavlja prostor za razmjenu znanja, iskustava i ideja među učesnicima iz različitih oblasti“, poručila je Pestorić na početku.

Govoreći u ime Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Dabetić je ukazao na korake koje je Crna Gora posljednjih godina preduzela u oblasti zaštite morske životne sredine i biodiverziteta. Posebno je izdvojio usvajanje nove Nacionalne strategije biodiverziteta za period 2026–2031, kao i napredak u uspostavljanju ekološke mreže Natura 2000, koja obuhvata značajna kopnena i morska područja.

„Napravljen je važan iskorak ka dugoročnom očuvanju naših najvrednijih staništa i vrsta. Značajan napredak ostvaren je i u ispunjavanju obaveza u oblasti zaštite morske životne sredine. Crna Gora je pripremila ključna dokumenta koja zahtijeva Okvirna direktiva o morskoj strategiji, od početne procjene stanja morske sredine do programa monitoringa i programa mjera“, kazao je Dabetić.

Kako je objasnio, ti elementi objedinjeni su Strategijom zaštite morske sredine do 2036. godine, koja treba da omogući sistematsko praćenje stanja mora i sprovođenje konkretnih mjera njegove zaštite. Ipak, naglasio je da samo usvajanje strategija, programa i propisa nije dovoljno ukoliko njihova primjena ne daje konkretne rezultate.

U nastavku svečanog otvaranja, finansijski menadžer Zajedničkog sekretarijata Interreg IPA programa prekogranične saradnje Italija–Albanija–Crna Gora Antonio Agrosi ukazao je na značaj regionalnog povezivanja u odgovoru na zajedničke izazove.

„Potrebni su nam istraživači sposobni da rade u različitim disciplinama, stručnjaci koji mogu koristiti nove digitalne tehnologije i tehnologije monitoringa, kompanije spremne da inoviraju, ali i javna uprava sposobna da naučna saznanja pretoči u djelotvorne politike. Upravo zbog toga je projekat SA SKILLS posebno značajan, jer se bavi jednim od najvažnijih preduslova za budućnost plave ekonomije južnog Jadrana – dostupnošću odgovarajućih znanja i kompetencija na tržištu rada. Kroz nove obrazovne programe, praktičnu obuku, prekogranično učenje i saradnju sa poslodavcima, projekat doprinosi snažnijem povezivanju obrazovanja, istraživanja i zapošljavanja. Vjerujem da će AdriBioPro2026 donijeti ne samo intenzivnu naučnu razmjenu, već i nova partnerstva, ideje i konkretne mogućnosti za saradnju. Zaštita biodiverziteta, podrška inovacijama i razvoj plave ekonomije nisu odvojeni ciljevi. Oni su dio iste zajedničke vizije otpornog, konkurentnog i održivog jadranskog regiona“, poručio je Agrosi.

Direktor Instituta za biologiju mora dr Mirko Đurović podsjetio je da se AdriBioPro organizuje četvrti put, ocjenjujući da njegovo trajanje i dalji razvoj zavise upravo od aktivnog učešća naučne i stručne zajednice. Centralna tema ovogodišnjeg izdanja je plava ekonomija, koju je Đurović označio kao jedan od sektora sa velikim razvojnim potencijalom u Evropskoj uniji i drugim zemljama.

„Danas se mnogo govori o uticaju vještačke inteligencije i mogućnosti da ona zamijeni određena radna mjesta u različitim sektorima. Ipak, ne vjerujem da vještačka inteligencija može zamijeniti ribare, ljude koji rade u akvakulturi ili zaposlene u turizmu. Ona, međutim, može biti alat koji će doprinijeti unapređenju rada i bržem razvoju ovih sektora. Nadam se da ćete uživati tokom ova dva dana i da će program koji smo pripremili donijeti kvalitetne diskusije, nova znanja i nove mogućnosti za saradnju“, poručio je Đurović, nakon čega je konferenciju proglasio otvorenom.

Svečanom dijelu programa poseban ton dali su učenici Srednje muzičke škole „Vida Matjan“, koji su nastupili na gitari. Uroš Proročić izveo je djelo Hoakina Turine, Martin Petković kompoziciju Rolana Dijensa, dok se Milan Jocić predstavio djelom Agustina Bariosa.

Konferencijski program AdriBioPro2026 održava se 23. i 24. septembra u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay, dok se nakon dvodnevnog naučnog i stručnog programa aktivnosti nastavljaju projektnim sastancima, koji će 25. septembra biti organizovani u Institutu za biologiju mora u Dobroti.

Ovogodišnje izdanje AdriBioPro ima i dodatnu simboliku za domaćina konferencije. Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore ove godine obilježava 65 godina postojanja i rada, a jubilej će zvanično proslaviti 11. decembra.

Mihaela Moškov