Društvo

Naš sugrađanin, upravitelj stroja, mr Denis Vukašinović, predsjednik Bokeljske  mornarice Kotor i tehnički menadžer u kompaniji “Crnogorska plovidba”, u emisiji “Ljetnje priče” za Radio Kotor je po prvi put javno iznio dio istraživanja do kojih je došao tokom izrade magistrarske teze na temu “Simulacija izlivanja nafte u Kotorskom zalivu”.

Za istraživanje ove teme, kako ističe, motivisala ga je činjenica da se sa dolaskom većeg broja velikih putničkih brodova u luku Kotor, povećava rizik od pomorskih incidenata.

"Bili smo svjedoci nekoliko kritičnih situacija u Kotorskom zalivu, gdje su veliki putnički brodovi gubili kontrolu nad upravljanjem, pri čemu su postojale ozbiljne prijetnje od nasukanja ili sudara sa drugim plovilima. Posljedice eventualnog izlivanja nafte su nepredvidive, a upravo je to bio razlog zbog kojeg sam odlučio istražiti ovu temu kroz svoj magistarski rad pod naslovom Simulacija izlivanja nafte u Kotorskom zalivu", objasnio je Vukašinović.

U nastavku možete pročitati intervju.

• Koliko je trajalo istraživanje i koje metode ste koristili?

 Istraživanje je trajalo godinu dana i korišćene su međunarodno priznate savremene metode za simulaciju izlivanja nafte, detaljnije u nastavku. Važno je naglasiti da je u ovaj proces uključen University of Plymouth (na kojem sam magistrirao), MLA College iz Engleske, Pomorski fakultet Kotor i Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.

• Koji su glavni rizici i opasnosti od nasukanja ili kolizije velikih brodova u akvatorijumu Kotorskog zaliva?

 Glavni rizici nasukanja velikih putničkih brodova su gubitak kontrole upravljanja brodom i neregulisan pomorski saobraćaj u Bokokotorskom zalivu. Kada dodamo činjenicu da ne postoji prisutnost remorkera za eskort putničkih brodova, rizik od pomorskih incidenata se značajno povećava.

• Koliko su dostupni podaci o morskim strujama bili adekvatni za Vašu analizu i simulacije?

 Pored brzine i smjera vjetra, najvažniji parametar za simulaciju izlivanja nafte su morske struje. Meteorološki podaci su dostupni sa lokalne stanice u Luci Kotor u realnom vremenu, međutim, podaci o morskim strujama u Kotorskom zalivu su bili nedovoljni i zastarjeli, dostupni samo kroz “Peljar crnogorske obale Jadranskog mora”. Uzimanje podataka o morskim strujama sa satelitskih servisa, poput, Kopernikusa, ne obezbjeđuje neophodne detalje i preciznost. Stoga je bilo neophodno obaviti snimanje morskih struja u Kotorskom zalivu, te dobijene rezultate koristiti u simulacijama izlivanja nafte.

• Kako ste obavljali snimanje površinskih morskih struja i koje ste alate i tehnologije koristili?

Za snimanje površinskih morskih struja korišćene su se specijalizovane plutače sa antenama koje su povezane putem GPS-a. Svakih minut su odašiljale poziciju i time se postizala visoka preciznost mjerenja brzine i smjera morskih struja. Prikupljeni podaci su pohranjeni na serveru provajdera, koji se preuzimaju, analiziraju i fino obrađuju. Važno je navesti da je cjelokupan proces snimanja morskih struja i procesuiranja dobijenih podataka podržan od strane Instituta za biologiju mora, te koristim ovu priliku da im se zahvalim.

 Slika 1: GPS sea drifteri            Slika 2: GPS sea drifter u moru

• Koji su faktori najviše uticali na morske struje u Kotorskom zalivu tokom zimskog i proljetnog perioda?

Snimanje morskih struja u akvatorijumu Luke Kotor sprovedeno je u fazama, tokom zimskog perioda u februaru i u proljeće, u aprilu. Terenski rad, odnosno snimanje, trajalo je po jednu punu radnu sedmicu. Plutajuće GPS antene su se pratile putem satelita, uz vizuelno praćenje sa obezbijeđenog plovila, te su po potrebi repozicionirane. Nakon obrade dobivenih podataka iz februara, vrlo jasno je uočen dominantan uticaj Lovćensko-Orjenskog sliva (nadzemne i podzemne rijeke, vrulje) u zalivu te su morske struje imale isti smjer kretanja uz promjenu brzine, u zavisnosti od perioda visoke ili niske vode (plime ili osjeke).

Slika 3: Kretanje morskih struja- februar

Rezultati snimanja iz aprila su nešto drugačiji, jer na promjene smjera morskih struja u Kotorskom zalivu značajno utiče ciklus plime i osjeke. U zavisnosti od njihove promjene, dolazi do varijacija u pravcu kretanja struja.

Slika 4: Kretanje morskih struja, plima- april

Slika 5: Kretanje morskih struja, osjeka- april

• Možete li nam objasniti kako ste izveli simulaciju izlivanja nafte sa putničkih brodova?

Za potrebe simulacija izlivanja nafte korišćen je simulator PISCES 2, koji je odobren za upotrebu od strane Pomorskog fakulteta u Kotor.

 Nakon katastrofalnog zagađenja izazvanog tankerom Exxon Valdez, vlada SAD-a naručila je izradu adekvatnog simulatora od renomiranog proizvođača Transas, kako bi osposobila svoje zaposlene u sektoru zaštite priobalja i luka za efikasno reagovanje u slučaju izlivanja nafte. Simulator omogućava obuku i upoznavanje sa procesima koji prate takve incidente, uključujući suzbijanje širenja uljne mrlje i prikupljanje zagađivača specijalizovanom opremom. Zahvaljujući dostupnosti ovog simulatora, sprovedene su desetine simulacija izlivanja nafte u Kotorskom zalivu, sa različitim scenarijima, što je značajno doprinijelo razumjevanju cjelokupnog procesa. Danas možemo reći da smo gotovo u potpunosti upoznati sa procesima koji bi uslijedili u slučaju eventualnog izlivanja nafte sa putničkih brodova.

• Možete li opisati najgore scenarije izlivanja nafte koje ste identifikovali u svom radu?

Teško je predvidjeti najgori mogući scenario, ali može se zaključiti da bi on nastao u uslovima jakog vetra i morskih struja. U tom slučaju, ako bi se sa broda izlilo 50 tona ili više nafte, a tim za reagovanje ne bi pravovremeno zaustavio širenje uljne mrlje i njen kontakt s obalom, poslijedice bi bile katastrofalne. U roku od desetak sati, uljna mrlja bi mogla zagaditi obalni pojas od naselja Muo do Stoliva.

Slika 6: Širenje naftne mrlje zapadnom obalom Kotorskog zaliva

• Koji su bili rezultati simulacije kada tim za djelovanje stigne na vrijeme u poređenju sa situacijom kada ne stigne na vrijeme?

Nakon svakog izlivanja nafte, primarni cilj je spriječiti da uljna mrlja dođe u kontakt sa obalom. Ako tim za reagovanje ne uspije da pravovremeno reaguje i ostvari ovaj cilj, poslijedice su neizbježno ozbiljne. Čišćenje obale je izuzetno složen proces, koji može trajati godinama, zahjteva značajna finansijska sredstva, a morski biodiverzitet trpi ozbiljnu i dugotrajnu štetu.

 Slika 7: Scenario kada tim za reagovanje ne stigne na vrijeme

Ako tim za reagovanje adekvatno i pravovremeno odgovori, osnovni i glavni cilj bi bio postignut. Korišćenjem odgovarajućih plutajućih brana, postavljenih u pravcu kretanja uljne mrlje, gotovo cjelokupna količina zagađivača bila bi zadržana na moru, čime bi se omogućilo njeno prikupljanje posebnim uređajima, takozvanim skimerima.

• Koji su ključni faktori za prevenciju izlivanja nafte?

 Ključni faktori za prevenciju izlivanja nafte uključuju:

- Redovno održavanje i inspekcija plovila: Pravovremeno održavanje brodova i opreme smanjuje rizik od kvarova koji mogu dovesti do izlivanja nafte.

 - Obuka posade: Dobro obučena posada koja je upoznata i efektivno trenirana sa procedurama za hitne slučajeve i prevenciju izlivanja može efikasno prepoznati i reagovati na potencijalne opasnosti.

 - Obavezna upotreba eskort remorkera: U slučaju Kotorskog zaliva, nedostaje pomenuti servis gdje bi adekvatne snage remorkeri bili eskort putničkim brodovima prilikom uplovljenja i isplovljenja iz luke Kotor. Vjerovatno ključni element/faktor u prevenciji pomorskih incidenata (nasukanje, kolizija…).

 - Primjena međunarodnih i lokalnih propisa i standarda: Efektivno sprovođenje zakonskih regulativa, kao i pridržavanje međunarodnih standarda, svakako doprinosi smanjenju rizika. Države imaju diskreciono pravo da uvode i strožije regulative od minimuma propisanih IMO konvencijama, time pojačano štite državne interese.

 - Upotreba tehnologije za nadzor: Korišćenje savremenih tehnologija, poput sistema za praćenje brodova, detekciju curenja polutanta  pomaže u spriječavanju izlivanja.

• Kako ste analizirali kapacitete Crne Gore za djelovanje nakon izlivanja nafte?

Kapaciteti države Crne Gore su sagledani kroz analizu vrste i količine potrebne namjenske opreme koje posjeduje Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) i Luka Kotor, lokacija gdje se nalazi oprema i generalna obučenost i treniranost zaposlenih za rukovanje opremom i reagovanje u slučaju eventualnog izlivanja nafte. 

• Koje su glavne slabosti i prednosti koje ste identifikovali u kapacitetima države Crne Gore u kontekstu zaštite Kotorskog zaliva?

 Analizirajući kapacitete UPSUL-a, kao ključnu prednost istakao bih opremu koju posjeduju. Međutim, ako se oprema ne primijeni pravovremeno, njen značaj i efektivnost su značajno umanjeni. S obzirom na to da je oprema UPSUL-a za područje Boke Kotorske smještena u vojnim objektima na Luštici, na lokaciji Pristan, povećana udaljenost do Luke Kotor predstavlja ozbiljan izazov. Sve simulacije su pokazale da bi tim za reagovanje kasnio i ne bi uspio da spriječi kontakt zagađivača s obalom. Dodatno, zaposleni UPSUL-a nisu stalno prisutni na lokaciji Pristan, što dovodi do značajnog gubitka vremena dok ne stignu do polazne tačke. Također, ne postoji praksa redovitih treninga i vježbi na osnovu različitih scenarija generisanih u PISCES-u (ili drugom odgovarajućem) simulatoru, što je uobičajena praksa u zemljama EU i SAD-a, a koja bi omogućila zaposlenima da se adekvatno upoznaju s procedurama i upotrebom opreme. Kao dodatni nedostatak, identifikovan je složen lanac zapovijedanja, koji bi dodatno komplicirao vođenje operacije i umanjio njenu efikasnost. Ovom prilikom želim da se zahvalim UPSUL-u na pruženim informacijama koje su bile ključne za ove analize.

 Što se tiče Luke Kotor, važno je napomenuti da, prema planu djelovanja prvog nivoa, Luka Kotor ima obavezu primarnog i promptnog reagovanja u slučaju izlivanja nafte u kotorskom dijelu zaliva. Iako formalni kapaciteti Luke Kotor nisu poznati jer tražene informacije nisu dostavljene, neformalno sam u saznanju da ti kapaciteti nisu na zadovoljavajućem nivou, te da nedostaje odredjena oprema ili da je  nedovoljna u količini. Na primjer, kada govorimo o izlivanju nafte sa putničkih brodova, simulacije su pokazale da je za uspješno suzbijanje zagađivača na moru potrebno najmanje 700 metara plutajuće brane, dok u složenijim operacijama može biti potrebno i do 1000 metara.

• Koji su najznačajniji statistički podaci koje ste prikupili tokom istraživanja?

Jedan od značajnijih podataka je globalna statistika pomorskih incidenata u kojima su bili uključeni takodjer i putnički brodovi. Podaci navode da je za 2022. godinu od ukupnog broja incidenata, nešto iznad 50% se vezuje za brodove koji se nalaze u lukama, terminalima, sidrištu ili su u manovri. To nam jasno govori da su opasnosti i rizici su veoma prisutni, ali se postavlja pitanje da li dovoljno radimo da bi umanjili rizike i hazarde i u mjeri mogućeg se zaštitili.

 Takođe značajan statistički podatak je zabilježen u periodu od 2001. do 2021. godine, gdje je od 13 zabilježenih lokacija izlijevanja nafte u teritorijalnim vodama Crne Gore, 10 incidenata dogodilo se u Bokokotorskom zalivu, (najveća izlivena količina nafte bila je 640 tona, Bijela, 2007 godine). Ovaj nalaz potvrđuje relevantnost i opravdanost ove magistarske disertacije. 

• Šta su bili vaši ključni zaključci na osnovu analize?

 U zaključku, ova magistarska teza uspješno je obradila ciljeve projekta kombinirajući glavne nalaze, koristeći učinkovite metode i praktične postupke za proučavanje rizika i uticaja izlijevanja nafte u Kotorskom dijelu Bokokotorskog zaliva. Nalazi ističu važnost proaktivnih mjera, poboljšanih sposobnosti odgovora i unaprijeđene obuke kako bi se ublažili potencijalni ekološki i socioekonomski uticaji izlijevanja nafte u ovoj ekološki osjetljivoj regiji.

• Kako planirate da dalje razvijate ili primenjujete rezultate vašeg istraživanja?

Planirano je da se rezultati istraživanja podijele s relevantnim institucijama, prvenstveno s Lukom Kotor i UPSUL-om, kako bi se unaprijedila spremnost za eventualno izlijevanje nafte u Kotorskom zalivu. Na tom fonu je već uspostavljena početna saradnja sa UPSUL-om, očekuje se nastavak u budućem periodu.

• Šta biste preporučili institucijama i organizacijama koje se bave zaštitom morskog ekosistema u Kotorskom zalivu?

Preporučio bih institucijama i organizacijama koje se bave zaštitom morskog ekosistema u Kotorskom zalivu i Crnogorskom priobalju da usmjere napore na nekoliko ključnih područja. Prvo, potrebno je uložiti u kontinuiranu obuku i osposobljavanje osoblja za efikasno reagovanje u slučaju ekoloških incidenata, poput izlijevanja nafte. Drugo, važno je redovito sprovoditi simulacije i vježbe s različitim scenarijima kako bi se testirala spremnost i učinkovitost postojećih procedura i opreme. Treće, preporučujem poboljšanje koordinacije i komunikacije između svih relevantnih subjekata, uključujući državne institucije, lokalne vlasti i privatni sektor, kako bi se osigurala brza i usklađena reakcija u slučaju nužde. Također, treba raditi na povećanju svijesti lokalnog stanovništva o važnosti očuvanja morskog ekosistema i uključivanju zajednice u aktivnosti zaštite i monitoringa. Na kraju, preporučujem modernizaciju i proširenje tehničke opreme i infrastrukture, uključujući nabavu dodatnih plutajućih brana i drugih sredstava za kontrolu i suzbijanje zagađenja.

• Imate li planove za dalja istraživanja ili projekte u ovom polju?

 Definitivno postoji razmišljanje za nastavak istraživanja, jer drugi dio zaliva je ostao neistražen, kao i akvatorijum Luke Bar.

Emisiju možete poslušati na linku Ljetnje priče.

Tekst: Tamara Vuković

Foto: Radio Kotor (naslovna), fotografije u okviru teksta su nastale kao rezultat istraživanja