Društvo

Centar za građansko obrazovanje (CGO) dobio je od Državne izborne komisija (DIK), shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, ugovore o djelu, koje je DIK zaključio sa službenicima Skupštine Crne Gore, a koji otvaraju nesumnjivo novu aferu u vezi sa radom ove institucije. Ugovori o djelu zaključeni su sa ukupno 10 službenika, kako se navodi, radi provjere potpisa podrške predatih od strane izbornih lista u susret parlamentarnim izborima održanih 30.8.2020. godine. Njima se uglavnom predviđaju obaveze u dijelu unosa, kontrole i uparivanja podataka koji se odnose na predate potpise podrške, dok se dio ugovora odnosi i na poslove numerisanja predatih lista, administracija, zatim izradu i održavanje web sajta, a u konačnom i na poslove koordinisanja, rada na aplikativnom rješenju i izvještavanja. Uvidom u dostavljene ugovore, ali i u Sporazum o stručno tehničkoj saradnji na koji se DIK poziva u tim ugovorima, očito je da se ni u jednom dijelu ne predviđaju bilo kakve obaveze za službenike Skupštine koje bi se odnosile na način obrade ličnih podataka građana i građanki. To su i kontrolori Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) bili obavezni notirati kada su, shodno inicijativi CGO-a izvršili nadzor u DIK-u, i utvrdili da navodno ne postoje nikakve nepravilnosti u njihovom radu. Shodno propisima i praksi u oblasti zaštite ličnih podataka, službenici Skupštine u ugovorima su morali imati precizno definisane obaveze u vezi sa čuvanjem, obradom i uništavanjem ličnih podataka, kako bi se moglo reći da je provjera potpisa vršena na zakonit način. Potpuno je neshvatljivo kako je tako nešto kontrolorima AZLP-a moglo promaći. Dalje, AZLP je u svom zapisniku naveo da je 11 službenika bilo angažovano na ovim poslovima, a DIK je dostavio CGO-u dokumentaciju za 10, pa i to dovodi u utvrđeno činjenično stanje od strane AZLP-a. To sve učvršćuje sumnje u nezavisnost i nepristrasnost AZLP-a, koji ovakim površnim pristupom više štiti državne organe i odgovorna lica u njima, nego građane i građanke Crne Gore, što im je dužnost. Ugovorima o djelu predviđaju se i naknade za službenike Skupštine. Tako su službenici Skupštine Vasilije Popović, Petar Mijović, Petar Vujović, Jovana Petrušić, Martin Popović i Lazar Jakić prihodovali po 1500 eura, službenica Hajdana Boričić 700 eura, službenica Ana Krstović 2000, a službenici Srđan Tomović i Vuko Perišić po 3000 eura, odnosno 3200 eura. Ukupno je 10 službenika Skupštine Crne Gore uoči izbora prihodovalo 17.900 eura i to za tri dana, sudeći po ugovorima koji su zaključeni 13.8.2020. a imajući u vidu činjenicu da su DIK-u već 16.8.2020. upućeni posljednji izvještaji o provjeri potpisa. Ti iznosi u značajnom nadmašuju prosječne mjesečne zarade u Crnoj Gori, a vjerujemo i njihove (više)mjesečne zarade u Skupštini Crne Gore. Nije poznato ni po kojem osnovu je jedan dio službenika prihodovao 700 eura, a drugi dio 1500 eura, jer se radi o istovjetnim ugovorima u dijelu obima posla i obaveza. Takođe, nije poznato ni to na koji način se ugovorom zaključenim za Srđanom Tomovićem predviđa obaveza izrade web sajta, a imajući u vidu da taj sajt, na istom domenu postoji još od predsjedničkih izbora iz 2018. godine. Na zvaničnim listama službenika i namještenika Skupštine Crne Gore iz jula i septembra 2020. godine, ne nalazi se ime Srđana Tomovića, što otvara pitanje da li to lice uopšte radi u Skupštini, zbog čega i pozivamo novo rukovodstvo Skupštine Crne Gore da provjeri osnov ovog angažmana, navodi se u saopštenju koje potpisuje Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO.