Društvo

Akademik Ruske akademije nauka Igor Zun (Igor Zoon), saradnik na izdavačkom projektu međunarodne izdavačke kuće „Springer“ i kotorskog Instituta za biologiju mora (IBM) Univerziteta Crne Gore, u okviru serije „The Handbook of Environmental Chemistry“, gost je  današnjeg izdanja emisije „Ljetnje priče“ Radio Kotora. 

“Nije svejedno kada u gostima imate ovako velikog naučnika i to zaista govorim punog srca. Profesor Zun je jedan od poznatijih naučnika Ruske Federacije i većinu svog naučnog rada posvetio je problemima navodnjavanja zemljišta po pustinjama. Rusija je velika zemlja i svaki pedalj im je dragocjen. Prof, Igor Zun i njegov otac, koji se time bavio, takođe je dao veliki doprinos da se na taj način “ukrade”, odnosno neplodno pretvori u plodno. Bio je angažovan i u Republici Kini, čiji je počasni građanin. U tamošnjem projektu je mnogo uradio za kineski narod upravo u oblasti pretvaranja neplodnog u plodno i zdravo zemljište. Ovdje kod nas je bio već nekoliko puta. Saradnja je počela prije 15-tak godina, kada smo u ovoj istoj kancelariji zacrtali neke ideje da ćemo ih zajedno uraditi. Uradili smo ih i naš zadatak je bio da opišemo preko monografija koje je izdala kuća Springer i naš Bokokotorski zaliv i otvoreno more Crnogorskog primorja sa stanovišta biodiverziteta, bogatstva ribljeg fonda, bentosa, flore i faune i svih problema koje imamo ovdje u južnom dijelu Jadrana”, kazao je direktor IBM-a dr Aleksandar Joksimović. 

Monografije “The Montenegrin Adriatic Coast - Marine Biology” i  “The Montenegrin Adriatic Coast - Marine Chemistry Pollution", pored profesora Zuna su pisali Aleksandar i Danijela Joksimović, Mirko Đurović, Andrey G. Kostianoy i Aleksander V. Semenov.

 “Uz prethodnu knjigu o Bokoktorskom zalivu veoma smo ponosni na urađeno i na taj način obilježavamo 60 godina postojanja Instituta za biologiju mora u Kotoru”, istakao je Joksimović. 

Prof. Zun je rekao da ga za kotorski IBM veže višegodišnja saradnja. 

“Kada sam vidio ovu ljepotu rekao sam da ću opet doći i to se na moju radost ostvaruje”, kazao je prof. Zun. 

Ukupno 12 mora, na koja izlazi njegova zemlja, opisao je kroz Enciklopediju ruskih mora. 

“Od ovih mora šest su arktička, tri dalekoistična, tri južna (Crno, Azovsko i Kaspijsko). Na sjeverozpadu je Baltičko more. Ta mora umivaju Rusiju”, kazao je prof. Zun. 

Za Jadransko more kaže da je, od njegovih ukupno 12 mora, najveći zaliv Mediterana. 

“Međutim, Međunarodna hirdrološka organizacija navodi da ih ima osam. Sam Bokokotski zaliv najveći je fjord Sredozemlja, koji najviše liči na one norveške, naravno po izgledu, ali ne i po porijeklu. Veoma je važno da je IBM na obalama Bokoktrskog zaliva koji je brend nauke o moru Crne Gore.  Takođe je važno istaći da na Jadransko more izlazi šest zemalja regiona. Stoga je bitno da ova država ima institut koji se bavi izučavanjem jednog od tih djelova. Mora su važna za istraživanje i zbog ekonomskih razloga. Izvor su prihoda, prije svega od turizma, brodogradnje, navigacije, jahting turizma, ribarstva i marikulture, tako da je apsolutno potrebno da znamo što više o tim našim morima. More je nešto gdje ljudi vole da žive, a statistike pokazuju da na obalama Sredozemlja živi oko 75 miliona ljudi. Naravno, oni koriste sve one podobnosti i pogodnosti mora i njegovih resursa”, kazao je prof. Zun. 

Pohvalio je realizaciju projekta akvarijuma u IBM, istakavši da je ono što je vidio fantastično i značajno za obrazovanje budućih generacija koji po prvi put mogu vidjeti bogatstva Jadranskog mora. 

Pomenuta encikolpedija o Jadranskom moru posvećena je pojmovima, zalivima, živom svijetu u moru, ljudima koji su ovdje ostavili trag. 

“Izuzetna mi je čast da mogu danas da govorim za Radio Kotor i koristim priliku da se zahvalim Univerzitetu Crne Gore i IBM-u, sa kojim smo izradili enciklopediju i dobili podršku. Knjiga je dobila dobre komentare, ali mi idemo dalje. Jadransko more se graniči sa Jonskim. Naš rad na pripremi Enciklopedije Jonskog mora je završen. Publikacija je prevedena sa ruskog na engleski i nadam se da ćemo do kraja godine imati i drugo izdanje, odnosno drugu enciklopeduju Mediterana o Jonskom moru. Obradićemo i ostala mora koja smo nabrojali i na kraju sve objediniti u Encikolpediju Mediterana kao sedmu knjigu”, kazao je prof. Zun. 

Govorio je i o vjekovnim vezama Rusije sa Mediteranom. 

“Kod vas u Kotoru postoje zdanja iz perioda prisustva Rusije ovdje od 1810. do 1812. godine kada je tu bila usidrena Ruska flota. Posjetio sam mnogo znamenitosti i muzeje gdje su sačuvane uspomene za zajednički život u tom periodu sa Crnom Gorom. Obišao sam i pogrebna mjesta sa imenima ljudi koji su dali doprinos tome i drago mi je da ih narod čuva. Sve je to uključeno u ensiklopediju, koja ima opštu hronologiju za 500 do 600 godina unazad do sadašnjeg vremena”, kazao je prof. Zun. 

On je rekao da sada Rusija ima i bazu na Sredozemnom moru, u Siriji (Tartus).  

Na pitanje o komparaciji naučnih istraživanja, koja se bave  zaštitom mora, kaže da su principu ista u Crnoj Gori, EU i u Rusiji. 

“Postoje generalno dva ista problema kod vas i kod nas. Prvi je zagađenje, a drugi očuvanje biodiverziteta kojim su naša mora bogata. Prije nego što su počele klimatske promjene, čiji smo svjedoci, kod nas na Crnom moru su takođe bili problemi eutrofikacije. Kao kod vas u Boki i Skadarskom jezeru. Sada, u vrijeme pandemije Covid-19 dužnost nam je da se još više posvetimo očuvanju mora. U posljednje vrijeme se sve više mijenja namjena mora i obala u okruženju, što ima veći uticaj na zagađenje”, kazao je prof. Zun, naznačivši da je su u najnovijim knjigama opisani i problemi i načini kako ih prevazići, što je dobar primjer za ostale regije Jadrana da napišu slične publikacije, koje bi se objedinile eventualno u neku zajedničku. 

Povodom godine u kojoj se slavi 60 godina IBM naznačio je važnost svođenja računa o onome što se radilo u ovoj naučnoj ustanovi “koja zaista ima dosta razloga da bude ponosna”. 

“Sa jedne strane samim radom IBM-a i doprinosom koji je dao društvu, sa izvrsnom naučnom bazom, mladim naučnicima i specijalistima koji ovdje rade i konačno otvaranjem morskog akvarijuma koji je ogledalo rada instituta i koji pruža mogućnost da, ne samo naučna, već i šira javnost vidi što se ovdje radi. Tu su svi radovi i projekti završeni u posljednjih 10 godina, knjige koje su napisane na engleskom tako da ih svi mogu koristiti. To pokazuje želju i trud zaposlenih u IBM-u da svoje naučne rezultate pokažu široj, a ne samo naučnoj javnosti”, poručio je prof. Zun. 

Za aktuelnu vakcinaciju protiv koronavirusa kaže da nije politički već humanitarni proces saradnje i razumijevanja. 

“Drago mi je kada sam čuo da je Crna Gora obezbijedila i dovoljno Sputnjik-V vakcina”, kazao je prof. Zun, dodavši da je sada u svijetu dosta vakcina i da je prioritet zaštiti ljudske živote i zdravlje. 

Kao vitalni 83-godišnjak, koji radi kao da je u 30-tim godinama, kaže da “treba koristiti sve blagodeti koje su nam od samoga Boga date u životu”.

“Cijeli svoj život sam pio, jedno vrijeme sam pušio, zatim bacio, ostavio cigare. Moj otac je imao 96 godina kada je umro. Ja lično sam preživio blokadu Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu, znam što je glad, ali nikad nisam znao za Kovid. Zato mladima želi samo da rade, uče i da svaki dan obogate nečim što doprinosi opštem dobru, jer sva ta znanja koja su sakupljena, kao što je to u ovim enciklopedijama, pružaju mogućnost shvatanja bogatstva čovječanstva i čemu mi stremimo. Ljubav je takođe potrebna, žene, život”, tajna je koju na kraju otkriva prof. Zun, još jednom istakavši izuzetnu saradnju sa direktorom IBM-a Aleksandrom Joksimovićem i da mu je, kao u stihovima Visockoga, Crna Gora njegova druga zemlja. 

Reprizu emisije “Ljetnje priče”, u kojoj nam je gost akademik Ruske akademije nauka Igor Zun (Igor Zoon), inače pisac i jedinstvene knjige o nafti u kinemoatografiji, možete pratiti večeras u 19 i 30.