Društvo

Komunikacija u okolnostima nametnutim uslijed pandemije COVID-19 veoma je bitna, a duža izolacija štetna, pa “sređivanje” života i bavljenje stvarima kojima prethodno nismo, može pomoći u borbi sa novom vrstom stresa, ocijenio je psihijatar Andrija Ćetkovića iz Centra za mentalno zdravlje u zajednici - Doma zdravlja u Dobroti.

Dr Ćetković kaže da samoizolacija može pomoći da se smirimo, bolje sagledamo život oko sebe, vidimo gdje smo i što smo, preusmjerimo se…

“Međutim, dugoročna izolacija nema nekih pozitivnih strana jer su osujećene osnovne ljudske potrebe za druženjem, prijateljstvom, kretanjem, komunikacijom, tako da predstavlja osnovni uzrok razvoja mentalnih poremećaja”, kazao je dr Ćetković.

Na pitanje o značaju socijalne komunikacije u okolnostima koje nameće pandemija korona-virusa i kako nadoknaditi manjak bliskosti i povezanosti među ljudima, dr Ćetković Kaže: “Komunikacija među ljudima je izuzetno važna, a kako živimo u manjim gradovima nemamo tu priliku da shvatimo koliki je bio uticaj industrijalizacije i tehnološkog razvoja, posebno na Zapadu. Ljudima u velikim gradovima život se svodi faktički na ustajanje ujutro, odlazak u kancelariju ili fabriku, vraćanje kući na spavanje. Djeca imaju neki svoj ritam, odlaze u školu, na sport i oni žive jedni pored drugih. To je bilo do korone. Onda u jednom momentu vi zatvorite sve i ti ljudi su prinuđeni da žive u četiri zida, da vide sa kim žive, da se navikavaju jedni na druge, faktički bez ikakvog sigurnosnog ventila. Tu se javlja rizik od nekog “pucanja”, javlja se frustracija na nemogućnost izlaska, što rađa bijes”.

 Značaj planiranja

 Biće, nastavlja dalje, spašeni oni koji umiju da razmišljaju, planiraju i koji mogu da se izmjeste sa jednog mjesta.

 “Ako ne možemo fiziči da putujemo, možemo makar mentalno. Sa druge strane potrebno je opet imati spoznaju da živimo ovdje i sada, u određenom životnom prostoru. Potrebno je da sredimo svoj život, da se bavimo stvarima kojima se nismo bavili. Znači, sve ima svoje za i protiv, odnosno dobre i loše strane”, rekao je dr Ćetković.

 Religija

Na pitanje o tome koliko religioznost pomaže u aktuelnoj situaciji podsjeća da je čovjek „prvo bio homo erectus, zatim  homo sapiens, pa homo religiosus, najviši stadijum u ljudskom razvoju”.

 “Religioznost je bitna. Ona daje neki smisao životu i omogućava ljudima da podnesu i najteže situacije. Poznato je da ako imate zašto, da nađete način i kako nešto da uradite. Prema tome, zdrava religioznost je jako bitna u ljudskom životu, nešto što se ne može ničim drugim nadomjestiti. Smisao života je suština ljudskog života”, poručio je dr Ćetković. 

Stres i ventili

 Naglašava da se čovjek današnjice teško štiti od stresa.

 “Svi ljudi su konstantno pod nekim stresom. Stres je sastavni dio života i on nije loš jer nas faktički čuva od raznoraznih opasnosti. Onda se sretnete sa novom varijantom stresa, novim oboljenjem kojeg do sada nije bilo za naših života. To znači dodatne varijanta stresa, nešto nepoznato, novo i izuzetno ugrožavajuće i po život i po našu egzistenciju. Međutim, osim što smo ugroženi životno, mi i naši bližnji, nemamo način pražnjenja stresa. Poznati ventili su bili: bavljenje sportom, putovanja, raznorazne kulturne manifestacije… Tako da, ne samo što je novi stres i veći priliv stresa i više napetosti, nego čak nemate mogućnosti ni da ga se oslobađate, pa imamo duplu opasnost za ljude u današnjim okolnostima”, kazao je dr Ćetković.

Telefon Centra za mentalno zdravlje u zajednici, službe u okviru Domu zdravlja u Dobroti je 334 - 542, a za pregled nije potreban uput.