Arhiva

Pretjerano izlaganje visokim temperaturama i sunčevoj svjetlosti može dovesti do sunčanice, gubitka svijesti, toplotnih grčeva, toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara! Pretjerano izlaganje glave direktnoj sunčevoj svjetlosti može dovesti do sunčanice i pri nižim temperaturama vazduha.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) savjetuje vam što da uradite da biste izbjegli sve ove neželjene efekte tokom ljeta.
Nastojte da rashladite prostor u kojem živite. Idealno bi bilo da držite sobnu temperaturu ispod 30 stepani Celzijusa danju i ispod 22 stepena noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina i hronične bolesnike.

Koristite hladniji noćni vazduh da rashladite svoj dom. Otvorite prozore tokom noćnih i ranih jutarnjih sati kada je spoljašnja temperatura niža i na taj način
smanjite količinu toplog vazduha unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i roletne, naročito one koji su okrenuti prema suncu, a navucite zavjese, draperije, tende na prozore koji dobijaju jutarnje ili popodnevno sunce.
Savjet svima je da se klone vrućine tako što će, između ostalog, izbjegavati naporan fizički rad i izlazak u najtoplijem dijelu dana, iako je veliki broj onih koji cijelo radno vrijeme provode na suncu, kao što su građevinski radnici.
Izbjegavajte boravak na suncu u periodu od 10-17 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici, te oboljeli od šećerne bolesti. Ako morate naporno
da radite, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između četiri i sedam sati.
Izbjegavajte i zadržavanje u parkiranom vozilu, što je vjerovatno nepojmljivo za taksi vozače.
Ako ste već izloženi duže suncu redovno koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.
Naročitu brigu posvetite novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Naša stalna preporuka je da se unosi što više tečnosti u organizam, a to je posebno važno tokom ljetnjih mjeseci. Ne konzumirajte alkohol i napitke s previše kofeina
i šećera. Kad su obroci u pitanju, treba jesti češće, ali manje količine i izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama.
Rashladite tijelo, tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala i šešir širokog oboda.
Vrućine naročito teško padaju starijim i osobama sa zdravstvenim problemima. Tim osjetljivijim grupama najvažnije je da se pridržavaju savjeta ljekara i konsultuju
se sa njima kakav uticaj ljekovi koje koriste mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tečnosti u tijelu.
U slučaju da osjetite tjeskobe dok ste vani, tražite pomoć i što prije uđite u hladniji prostor.
Pijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost. Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili stomaku,
često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tečnost koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata
potrebna je medicinska pomoć.
Obavezno se savjetujte s doktorom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako osoba kojoj pomažete ima vruću, suvu kožu ili delirijum (nerazumno razgovara i nemirna je), grčeve ili je bez svijesti odmah potrazite medicinsku pomoć.
Dok čekate na pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj i podignite joj noge, oslobodite odjeće i počnite sa vanjskim hlađenjem,
kao što su hladne obloge na vrat, pazuh i prepone, špricanje kože vodom temperature oko 25 stepeni Celzijusovih. Mjerite temperaturu tijela ne dajte bilo
kakve lijekove samoinicijativno. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.