Arhiva

Na četrdesetprvom zasijedanju gradskog parlamenta održanom juče odbornici su usvojili sedam odluka i izvještaja, primljena je znanju Informacija o ostvarivanju budžeta Opštine Kotor od 1. januara do 31. marta ove godine, a nastavak zasijedanja zakazan je za petak 24. jun u 9 sati.

Budžet Opštine Kotor za 2015.godinu, a na bazi podataka iz poslovne evidencije, realizovan je u iznosu od 18.548.851,35 eura ili 108,46 odsto što je pokazatelj uspješnog planiranja i realizacije prihodne strane budžeta Opštine Kotor.

Ukupni izdaci realizovani su u iznosu od 14.803.708,44 eura, odnosno ostvarena je razlika u iznosu od 3.718.142, 91 eura koja je prenijeta u narednu godinu, kao početno stanje budžeta u 2016.godini" – navodi se u Predlogu odluke o završnom računu Budžeta Opštine Kotor za 2015. godinu koji su odbornici usvojili.

Kako je kazala opštinska sekretarka za finansije Biljana Peranović, u strukturi primitaka najveće učešće imaju prihodi po osnovu poreza na nepokretnosti sa 20,72 odsto, dok naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta zauzima 13,89 odsto ukupnog iznosa.

U informaciji o ostvarivanju Budžeta od 1.januara do 31. marta se podsjeća da je budžet Opštine Kotor za 2016.godinu planiran u iznosu od 18. 217.000, 00 eura, odnosno za prva tri mjeseca u iznosu od 4.554.249,99 eura. „ Ako se od ukupno planiranih budžetskih sredstava oduzme planirani prihod od prenesenih sredstava iz prethodne godine i početno stanje na konsolidovanom žiro računu, projekcija budžeta za tri mjeseca iznosi 3.084.249,99 eura od čega je realizovano prihoda 1.922.486,10 eura, što u procentima iznosi 62,33 odsto u odnosu na plan" – stoji u dokumentu. Navodi se i da je u istom periodu prethodne godine realizacija budžeta bez početnog stanja iznosila 1.777.374, 63 eura odnosno 8,16% manje nego za posmatrani period tekuće godine.{gallery}skupstina21jun{/gallery}

„Imajući u vidu da značajan dio sopstvenih prihoda dospijeva za naplatu u drugoj polovini godine, naročito kod poreza na nepokretnosti, lokalnih komunalnih te turističkih taksi i komunalija - punjenje budžeta od ovih izvornih prihoda pratiće naredni period. U skladu sa odredbama Zakona o poreskoj administraciji, preduzimaju se sve potrebne mjere u cilju naplate zaostalih potraživanja iz prethodnog perioda i naplate tekućih i kapitalnih prihoda" – piše u dokumentu o kojem je danas odbornike i građane informisala sekretarka Peranović.

Odbornici su dali saglasnost na Predlog odluke o raspodjeli dobiti po godišnjem računu za prošlu godinu „Luke Kotor".
Kako stoji u obrazloženju, odbor direktora je odlučio da predloži Skupštini akcionara da ostvarenu dobit za poslovnu 2015. godinu u iznosu od 974 648, 70 eura rasporedi na način da se sredstva za tekuću likvidnost i investiranje opredijele u visini od 44,87 odsto. Istovremeno je, kako se navodi, politika dividendi vođena na način da se uvaži zahtjev većinskog vlasnika te nastavi rast procentualnog učešća u ostavrenoj dobiti za prethodni period čije bi učešće iznosilo 50 odsto. Ovom prilikom je predloženo izdvajanje za nagradu zaposlenih u iznosu od 50 hiljada bruto čije učešće bi bilo 5,13 odsto.
Na niz pitanja odbornika o budućnosti Luke Kotor te o planovima ovog preduzeća odgovore je uz komentar na postojeće stanje dao direktor Luke Vaslije Kusovac. " Brojka od 500 hiljada putnika koji će posredstvom kruzera ove godine posjetiti naš grad govori i da smo radili ozbiljno i predano, ali je činjenica da nam je neophodna dugoročna koncesija kako bismo mogli da se bavimo krupnim investicionim aktivnostima. Bez unaprjeđenja infrastrukture i nivoa usluga veoma je teško funkcionisati. Smatram da je Luka razvojna šansa grada i da kao takva treba da pripada gradu za dobro svih nas pa je pitanje njenog upravljanja posebno značajno" – kazao je ,između ostalog, Kusovac.
Odbornici sudali saglasnosti na postizanje poravnanja u parničnim postupcima P.br.219/16/11 i P. 1532/15. Predlog odluke o davanju saglasnosti na postizanje poravnanja u parničnom postupku P. 1614/15 nije prošao nakon što je po glasanju - za bilo deset, protiv devet, a dvoje odbornika ostalo je uzdržano.

Poslije duže diskusije, usvojena je Odluka o zaduživanju Opštine Kotor za realizaciju projekta ,,Vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na Jadranskoj obali - faza V komponenta 2 - hitne i dugoročne mjere, u okviru koje će se Opština Kotor zadužiti na iznos od 5.800.000 eura.
Odbornicima su podnijeti, a potom i usvojeni izvještaji i planovi poslovanja preduzeća „Vodovod i kanalizacija Kotor" i „Vodacom".
Kako je objasnio direktor gradskog Vodovoda Dragan Roganović, pomenuto zaduženje je neopodno kako bi se ,pored ostalog, riješio problem velikih gubitaka na mreži. "Čini se da smo svi zaboravili kako su prije nekih pet godina restrikcije vode bile veoma zastupljene, te da sada - nakon sanacije cjevovoda i investicija koje smo uspjeli da realizujemo upravo koristeći mogućnost kreditnih zaduženja, pitku vodu imamo tokom cijele godine" – kazao je, pored ostalog, Roganović.
Na pitanje Dragice Perović iz DSS-a: da li u sistemu još uvijek ima azbestnih cijevi koja su, navodi ona, štetne po zdravlje Roganović objašnjava da tih cijevi još uvijek ima, ali i da iste nisu opasne po zdravlje ljudi. " Azbestna prašina može biti opasna po zdravlje čovjeka, ali ne i ove cijevi. Takođe, u pitanju su tranzitne cijevi i ne pamtim da smo zadnjih godina uopšte imali intervencije na njima" – rekao je Roganović.
Nezavisni odbornik Mladen Živković smatra da je cijena vode previsoka. "Jasno je da se moraju ispuniti savremeni tehnološki standardi, ali kako sve platiti...Ono što ja sada vidim jesu samo dugovi i zaduženja" – kaže Živković. Odbornik SNP-a Mićo Dobriša zamjerio je što, kako navodi, u dokumentu koji je dat odbornicima – ne vidi planove za rješavanje problema vodosnabdijevanja na području Grblja.
"Iz cijele priče mi nije jasno u kojoj mjeri ćemo nakon pomenutog zaduženja i na koji način smanjiti gubitke na mreži" – pitao je Mato Pasinović iz LP-a dodavši da je pohvalno što se situacija u Vodovodu popravila u odnosu na prethodne godine.
Po mišljenju Ranka Prorokovića iz Pozitivne, građani, kako je kazao, dvadeset pet godina slušaju istu priču. " Objašnjenja po pitanju vodosnabdijevanja su uvijek ista, a podaci u dokumentu koji je pred nam su paušalni. Ne vidim kraj istoj priči" – navodi Proroković.
"Ne smijemo zaboraviti na konfiguraciju terena i specifičnost kotorskog vodovodnog sistema uz izuzetno veliku dužinu vodovodne mreže koja bi bila dovoljna za grad od 70 do 80 hiljada stanovnika" – kaže Željko Avramović iz DPS-a navodeći da se mora raditi na racionalizaciji potrošnje vode iz Regionalnog vodovoda. „ U dokumentu jasno stoji što je sve potrebno kako bi se vodosnabdijevanje unaprijedilo i smatram da je zaduženje logično rješenje" – kaže Avramović.
Bruna Lončarević iz SDP-a pitala je za podatak o neurednim platišama i broju neispravnih vodomjera. „Kad bi sve uspjeli naplatiti očigledno nam ne bi trebao kredit" – kaže Lončarević.
„ Ne možemo precizno znati u kojoj mjeri će se gubici smanjiti, ali možemo da pretpostavimo i iz tog ugla planiramo investicije koje će nam omogućiti rješavanje problema. Takođe, u toku je izrada Studije koja će nam dati preciznije procjene" – kaže Roganović dodavši da su dužnici uglavnom građani. „ Po pitanju prinudne naplate smo veoma operativni. No, javnom izvršitelju smo po toj osnovi opredijelili 18 hiljada eura, a do sada smo naplatili svega tri hiljade eura duga. Značajno smo smanjili i dug prema svim dobavljačima. Činjenica je i da je pored svih obaveza smanjena likvidnost firme" – kaže Roganović. On navodi da je usljed problema u vodosnabdijevanju u Donjem Grblju svojeveremeno urađeno sve kako bi voda bila obezbijeđena potrošačima. „ U saradnji sa Opštinom i gradskim službama reagovali smo i po zahtjevima i koliko se sjećam nije bilo nezadovoljnih" – kaže Roganović. Dodaje da na projekat izgradnje cjevovoda za područje Donjeg Grblja nije zaboravljeno. „ U pitanju je projekat koji realizuje Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora pa vam ne mogu saopštiti detalje. Znam da je završeno idejno rješenje i da je u fazi izrade glavni projekat" – kaže Roganović.

Kako stoji u dokumentu, broj potrošača kojima se pruža usluga vodosnabdijevanja iznosi 12.401. „Ukupan ulaz vode u distributivni sistem u 2015. godini iz sopstvenih izvorišta je 4. 672.195 metara kubnih. Ukupan ulaz vode u distributivni sistem iz Regionalnog vodovoda u 2015 godini je bio 1.829.826 metara kubnih. Broj potrošača kojim se pruža usluga odvođenja otpadnih voda je 4 552. Konfiguracija terena, položaj naselja koja se snabdjevaju vodom kao i položaj glavnih izvorišta vodovodnog sistema,uslovljavaju znatne troškove električne energije i održavanja pumpnih postrojenja jer se osim iz gornjogrbaljskih izvorišta ( koja u ljetnjem periodu znatno smanjuju izdašnost) iz svih ostalih voda mora prepumpavati, za neka naselja i više puta" – stoji, između ostalog, u dokumentu.
U nastavku zasijedanja u petak 24. juna pred odbornicima će biti predlozi odluka o donošenju studije javnog gradskog i prigradskog transporta putnika na teritoriji grada Kotora i donošenju glavnog saobraćajnog projekta uređenja zona osnovnih škola implementacijom saobraćajno – tehničkih mjera.
Odbornicima će biti ponuđeno utvrđivanje lokacije za izgradnju 10 kV voda i TS 10/0,4 kV - 630 kVA u funkciji kamenoloma na kat.par. 794 K.O. Krivošije Donje i za izgradnju NDTS 10/0 - 4KV.1x630kVA – „Lastva most" s uklapanjem u 10kv i 0,4 Kv mrežu. Kako se očekuje, biće govora o predlozima izmjena i dopuna Plana postavljanja privremenih objekata na teritoriji Opštine Kotor te davanju saglasnosti na realizaciju pilot projekta uspostavljanja lokalnog brodskog javnog prevoza solarnim brodovima kao doprinos unapređenju turističke ponude u Boki Kotorskoj. Odbornicima će biti podnijeti izvještaji i planovi poslovanja preduzeća „Lovanja Kotor" te manifestacija „Don Brankovi dani muzike" i „Kotor Apss". Na kraju zasijedanja biće izbor i imenovanja i odbornička pitanja i odgovori.