Arhiva

Knjiga „Panjega" Dragana Mitovog Đurovića promovisana je sinoć u tvrđavi Trojica povodom desetogodišnjice od obnove nezavisnosti Crne Gore.
O knjizi su govorili mr Vesna Vičević,vreditelj Vladimir Perović, dr Draško Došljak i bibliotekarka Gradske biblioteke i čitaonice Jasmina Bajo.

Mr Vesna Vičević kaže da je riječ ,,panjega“ njoj bila poznata još iz riječnika njenog djeda, utvrdila je kroz Njegošev ,,Gorski vijenac“, ali je zanemarila do pojave Đurovićeve knjige.

,,Panjega je prvi crnogorski sef, bez vrata i ključeva, bez šifri i skrivenih odaja, zabranjen za djetinje oči, sveto mjesto za namjernike i prijatelje, za rodbinu i roditelje. Ona je mali spomenar o vrlinama i manama, o običajima, ćudima i ljudima, o vremenu i teškom bremenu. U Draganovoj Panjegi brojne su takve priče, sve jedna ljepša od druge. Mnoge bi trebalo naučiti napamet pa kad je zgodna prilika izreći ih da se i mi zorimo njima, a ne samo autor. Svaka priča kamenčić je mozaika što daje najvjerniju sliku i priliku mudrosti i narodne stoljetne rječitosti“ – rekla je Vičević.

Reditelj i gostujući profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti Vladimir Perović kaže da je mudrost dijeliti, odnosno to je nešto kolektivno a pamet je pojedinačna. „Dragan je od djetinstva slušao, upijao i dijelio sa starijima, učio od njih, a sad to nešto dijeli sa nama.To su kapije mudrosti koje je pohranjivao u svoje sjećanje koje je, ipak, nepouzdano i bolje ih je pohraniti negdje drugo – zato ih je Dragan Mitov pohranjivao na papir. Onda ih je jednog dana sve sabrao u jednu panjegu da se tu čuvaju kao svetinja. Njegova panjega je ova knjiga, njegova knjiga je Panjega“ – pojasnio je Perović.

Bibliotekarka Jasmina Bajo kaže je da nas već sam naslov upućuje na simboliku ovog književnog djela i dodaje: „U njemu su kao u panjegi sabrane i sačuvane crnogorske narodne mudrosti. Ujedno ona je poput panjege otvorena za sve dobronamjerne intelektuano radoznale ljude koji žele na najboji načina da upoznaju Crnu Goru. Autor je u ovoj knjizi sakupio ono što u narodu već postoji, živa pričanja koje je želio da sačuva i prenese savremenicima“.

Docent na Filoškom fakultetu u Nikšiću dr Draško Došljak ističe da knjiga na izvjestan način govori o običnim ljudima, ljudima koji nas okružuju, o ljudima iz različitih krajeva Crne Gore sa kojima je Dragan Mitov razgovarao. „Te mudrosti koje je zabilježio na trakama puštao i one su išle preko talasa Radija Crne Gore. Ta zvučna čitanka poslije izvjesnog vremena dobila je svoje štampano izdanje. Ti obični ljudi su pokazali a autor dokazao da oni nisu samo ljudi koji nas okružuju već da su to ljudi koji u sebi imaju mnogo mudrosti. Zapravo te mudrosti se nalaze među koricama u svakoj od ovih 58 priča koje su u knjizi zastupljene“ – dodaje Došljak.

Autor ove knjige zahvalio se govornicima i prisutnima i podsjetio ih na vrijeme prije 30 godina kada je došao u Kotor i na Kotorane sa kojima se on družio a koji više nisu sa nama. Istakao je da Kotor, Stari grad, Kotorane i staru gospodu doživljava kao najljepši dio svoga života.

U muzičkom dijelu programa nastupila je ženska klapa „Bisernice Boke".