Arhiva

„Kada govorimo o svetosti, onda obično smatramo da je to ekskluzivitet pojedinaca, da svetost pripada papi, biskupima, sveštenicima, a da su obični vjernici udaljeni od te kategorije. To je pogrešna percepcija", rekao je danas u izjavi za Radio Kotor, generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan, povodom 451 godine od smrti Blažene Ozane, suzaštitnice našeg grada.

„Svaki hrišćanin koji je primio sakrament svetoga krštenja pozvan je da bude svet. Među nama moramo prepoznavati svece i ne trebamo se bojati da i sami to postanemo. Ako bi morao pronaći sinonim za svetost, upotrijebio bih riječ-dobar čovjek", kazao je on.

Govoreći o životu i pokori Katarine Kosić, odnosno Blažene Ozane, Belan ističe da je ona odabrala jedan od najtežih puteva srednjovjekovne mistike. „Termin virgine murate ne treba doslovno shvatati, već ga treba razumjeti u smislu stroge povučenosti. Da bi Ozanine misli i molitve bile plodonosnije, ona je živjela mirno i povučeno, zatvorena u jednoj ćeliji. Puno je čitala, spavala je na kamenu. Ona je izabrala put koji je u srednjem vjeku bio vrlo popularan, jer je u to vrijeme to bio najsnažniji način da se u osobi umrtve zle sklonosti ili negativne misli", pojašnjava Belan. (foto Radio Dux)

Blažena Ozana je imala snažan uticaj na društveni život Kotora. Jedni su joj se preporučivali u molitvi, drugi tražili savjete u najrazličitijim životnim prilikama. Ozana je uticala i na smirivanje svađa među građanima i političkim grupama. „Dakle, ona nije sasvim prekinula komunikaciju sa ljudima, k njoj se dolazilo po savjete. Nisu joj dolazio samo obićan i neuk svijet, već i učeni ljudi, intelektualci ondašnjeg Kotora. Postoji dokument koji potvrđuje da je kod nje za savjet dolazio i nadbiskup Barija, kad je dolazio u službenu posjetu Kotoru. Jendom prilikom se ovdje i razbolio, tražeći pomoć od blaženice da bi ozdravio", podsjeća Belan.

Savremena tehnologija je, navodi, udaljila ljude od međusobnih susreta i razgovora. „Propovjedaonica je nezaobilazna za sva vremena. Živa riječ i prisutnost u crkvi su po mom mišljenju neophodni. Ako možemo biti prisutni pred televizorom više sati, uz serije i brojne druge programe, zar sedmično ne možemo biti prisutni 40 minuta u crkvi i čuti nešto izvan onoga što nam se svakodnevno servira putem medija? Zato na propovjedaonici i stoji krst da upozori svakog sveštenika da ne treba govoriti o politici i društvenim previranjima, već da mu je dužnost da propovjeda Hrista raspetoga. Svaki sveštenik koji propovjedaonicu zloupotrebljava, zloupotrebljava i svoju vlastitu misiju. Sama Hristova želja je bila da svi budu jednaki. Crkva na zapadu nije nikada prestala moliti za to jedinstvo. Bez obzira kada će se to desiti, siguran sam da nam ono predstoji. Hrišćani se moraju ujediniti da bi tako zajednički svjedočili jevanđelju", zaključuje Belan.

Blažena Ozana je umrla na današnji dan 1565. godine. Veličanstveni sprovod vodio je kotorski biskup Luka Bisanti. Njeno tijelo je bilo nošeno svim glavnim gradskim ulicama i položeno u crkvu sv. Pavla, a danas se poštuje u kolegijatskoj crkvi sv. Marije na Parilu. Hrvatski vajar Antun Augustinčić napravio je sarkofag, u kojem se od 1963. nalazi njeno tijelo.
Papa Pije XI je 1927.godine je proglasio za Blaženu, promovišući njen život kao primjer za jedinstvo hrišćana, a poštovanje Blažene Ozane proširilo se nakon njene smrti, po Italiji, Francuskoj, Španiji, Njemačkoj i Holandiji.