Arhiva

U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru nalazi se značajan dio etnografske zbirke u ekspoziciji koja se sastoji iz nekoliko podzbirki.
„Vrijedan dio čine namještaj i posuđe koji su izloženi u centralnim prostorijama prvog sprata" – kaže za Radio Kotor etnološkinja i viši kustos Jelena Karadžić podsjećajući na dva kapetanska salona. „Jedan je pripadao porodici Florio sa Prčanja, a jedan porodici Ivelić iz Risna. Takođe tu su i djelovi namještaja koji su ranije bili smješteni u kapetanskim porodicama Dobrote, a to su porodice Tripković, Radimir, Smekija, Radoničić... Sav taj namještaj je iz perioda od 18. do početka 20. vijeka i pripada različitim stilovima, a krasio je kapetanske salone u Boki Kotorskoj u doba prosperiteta pomorske trgovine od 16. do 18. vijeka kada kapetanske porodice dobijaju značajna materijalna sredstva, a palate se grade ne samo u Kotoru već i drugim pomorskim mjestima" – kaže Karadžić. Ona navodi da se u pomenutim kapetanskim salonima nalazi i ukrasna oprema. „Čine je kineske vaze, razne svjetiljke, među kojima su najpoznatije fjorentine koje su bile omiljene. Rađene su srebrne i mesingane uljanice koje su donošene iz Firence, zatim posuđe koje je najvećim dijelom iz Kardifa, iz raznih engleskih radionica u kojima je izrađivano keramičko posuđe te posuđe od srebra" – navodi Karadžić.

U etnografskoj zbirci mogu se pogledati nakit i narodne nošnje. „Imamo podatke da je nakit u kotorskim zlatarskim radionicama rađen još u 16. vijeku u srebru i zlatu, a nakit koji je izložen u našim prostorijma rađen je nešto kasnije - u 19. vijeku, kada su već bili poznati i drugi materijali. Nama je jako vrijedan jer imitira različite oblike koji su bili poznati već od 16. vijeka i karakteristično je da se zadržavaju u istoj formi. Tu je na primjer čuveni španski češalj koji je krasio oglavlje nevjeste iz Dobrote, on se pominje u 16. vijeku i tada je bio napravljen od zlata i srebra, kasnije se imitira i pravi od manje bogatih materijala ali, svakako, zadržava istu formu. Kolekcija narodnih nošnji je bogata. Izložene su četiri - dobrotska i crnogorska narodna nošnja i dvije nošnje iz Bara. Nevjeste koje su došle u Kotor su nosile neke od ovih nošnji i kasnije ih prodale Muzeju. Nakit prati narodnu nošnju. Tu su ukrasne igle različitih veličina kao i kolajne koje su bile karakteristične za ovo područje. Za crnogorsku nošnju nezaobilazan je bio ćemer" –kazala je Karadžić.