Arhiva

„Ljudska prava nisu nešto što treba da učestvuje u tržišnoj utakmici, a mediju mogu da pomognu kako bi javnost shvatila da sve ono što traže osobe sa invaliditetom nije ništa više od onoga što traži svaka osoba u Crnoj Gori" – rekao je Radio Kotoru Siniša Bjeković, zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda koji će biti gost naše emisije "Svjetlost zvuka" danas od 17.15.

Po njegovim riječima, mediji su pokušali da relativizuju pitanje ostvarivanja prava osoba sa invaliditetom tako što su komparirali potrebe ove populacije sa drugim pravima poput prava na pristup sudu ili prava na efikasno i djelotvorno funkcionisanje sudskih institucija.

„Pokušajte da se stavite u položaj osobe koja se kreće uz pomoć invalidskih kolica i kuca na vrata neke od državnih institucija u kojoj treba da ostvari neko svoje pravo. Toga trenutka se pred vama mogu otvoriti sve vizure problema i čovjek može postati mnogo senzibilniji na zahtjev za ostvarivanje prava osoba sa invalidtetom" – dodao je Bjeković.

Na naše pitanje koliko je osoba s invaliditetom potražilo podršku Ombudsmana, rečeno nam je da je Kancelarija Zaštitnika imala šest takvih slučajeva tokom posljednjih godinu dana rada.

„Imali smo šest predmeta od kojih je u tri utvrđena povreda, u dva predmeta smo imali zakonsku obavezu da ne postupamo i u jednom od tih predmeta smo uputili stranku na djelotvornije pravno sredstvo. Imali smo probleme koji se tiču arhitektonskih barijera za pristup osoba sa invaliditetom objektima u javnoj upotrebi, direktnu povredu prava ličnosti osoba sa invaliditetom, jednu izvedenu povredu uslovno rečeno u kojoj je između ostalog je utvrđena povreda prava majke sa djetetom sa invaliditetom. Osobe s invaliditetom su se žalile i na konkretne povrede u kontekstu drugih prava kao što su, na primjer, prava na pristup sudu, prava na porodični život, potom neka iz ostvarenje prava iz socijalnog sektora. Tu imamo jedan veliki broj osoba sa invaliditetom koje se žale na svoj trenutni socijalni status odnosno na nedostatke u sistemu, na nemogućnost u ostvarivanju elementarnih prava iz domena socijalnog-zdravstvenog osiguranja zbog čega Ombudsman koristi priliku da se obrati državnim organima i da, bez obzira što nema direktnu nadležnost, ukazuje na potrebu rješavanja tih pitanja" – pojasnio je zamjenik Bjeković i dodao da u Kancelariji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda postoje dva sektora koja se bave ovim pitanjima: „Prvi je sektor koji se bavi pitanjima, uslovno rečeno, odraslih osoba, a drugi sektor je sektor prava djeteta koji se, osim diskriminacije kada su djeca u pitanju, bavi i pitanjima iz domena zdravstvenog osiguranja, prava na obrazovanje i drugih prava gdje je mogućnost rizika od povrede prava".
Koliko će novi Zakon o zabrani diskriminacije OSI unaprijediti položaj ove populacije kod nas? – pitali smo Bjekovića. „Zakon o zabrani diskriminaciji osoba sa invaliditetom je donio više standarde. U postupku izvršavanja zakona imate preventivna represivna sredstva, spektar mjera je vrlo širok i u tom smislu može se razgovarati o kampanjama za podizanje svijesti i podsticaj riješavanju problema u okviru lokalne zajednice. Naročito tamo gdje su sredstva za potrebe ostvarivanja tih prava praktično minorna, gdje se postavlja pitanje da li će se ili neće jedan stepenik od 10 ili 20 cm visine moći kao arhitektonska barijera prevazići. Ono što stoji u zakonu mora se implemetirati, a implementacija tog zakona ne zavisi samo od naše volje nego i od onoga kako će država reagovati" – pojasnio je Bjeković.
Niz nevladinih organizacija koje okupljaju osobe sa invaliditetom ili promovišu inkluzivno društvo svojevremeno su protestovale zbog odlivanja sredstava iz fonda namijenjenog za profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invalidtetom. „Što se tiče institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, mi jesmo podržali otvaranje pitanja sredstava namjenski prikupljenih za profesionalno zapošljavanje osoba sa invaliditetom i u svojim izvještajima tu napomenu dali. Ipak, mi nemamo mogućnost niti da ukidamo sudske odluke niti da intervenišemo u onom djelu koji se tiče apstraktne kontrole nadležnosti određenih institucija. U svakom slučaju imamo ovlašćenje da ukazujemo na probleme, a od državnih organa zavisi status i perspektiva osoba sa invaliditetom. Ostvarujemo veomo blisku saradnju sa organizacijama koje se bave zaštitom prava osoba sa invaliditetom i to ćemo to nastaviti u narednom periodu" – zaključio je zamjenik Zaštitnika.
Podsjetimo, ukoliko smatrate da su vam povrijeđena ljudska prava i slobode, možete podnijeti pritužbu Zaštitniku. "Zaštitniku se možete obratiti i preko odgovarajućeg udruženja odnosno organizacije, kao i preko poslanika. Kancelariju Zaštitnika možete kontaktirati telefonom, pismeno ili neposrednim dolaskom svakim radnim danom. Ukoliko želite da razgovarate lično sa Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda ili njegovim zamjenicima, potrebno je da se prethodno najavite telefonom na 020/225-395 i 241-642 radi zakazivanja termina. Poželjno je da sa sobom donesete dokumentaciju koja se odnosi na vaš problem" – stoji na sajtu Zaštitnika.