Arhiva

Predlog zakona o morskom dobru, Zakon o izgradnji objekata i o uređenju prostora i Prostorni plan posebne namjene za obalno područje, ugrožavaju prava domicilnog stanovništva, udaraju na privatnu svojinu, pa čak mogu da proizvedu i ekskluzivitet u pristupu obali ispred nekih turističkih objekata za period od nekoliko decenija i predstavljaju oruđe centralizacije upravljanja slobodnim prostorom mediteranskog dijela Crne Gore - čulo se sinoć na skupu u organizaciji Sekcije arhitekata-konzervatora Saveza arhitekata Crne Gore održanom u Kulturnom centru. Tema skupa bile su intervencije predviđene Prostornim planom posebne namjene za obalno područje (za Kotor, Boku i Crnogorsko primorje).

Po riječima Srđana Dragomanovića, Kotor se strateški pomenutim Planom prepoznaje kao izletnička destinacija. "Briše se da je to i destinacija visokog turizma, nautička i destinacija zdravstvenog turizma. To je sve, inače, predviđeno važećim prostornim planovima Opštine i Republike Crne Gore. Naše primjedbe imaju 12 strana i na fonu su ovog sastanka. Jedna od njih je da se Plan ne može staviti na javnu raspravu bez Studije zaštite kulturnih dobara. Zato nije korektno reći da Opština ništa ne radi", kazao je Dragomanović koji je skupu prisustvovao kao građanin. {gallery}arhitekteplan{/gallery}

Jedna od učesnica skupa je kazala da Prostorni plan posebne namjene za obalno područje nije smio biti na javnoj raspravi. "Zakon o planiranju, a mi smo u pravnoj državi nalaže da svaki planski dokument kod utvrđivanja nacrta mora imati pozitivna mišljenja relevantnih institucija. Ovaj plan nema nikakva mišljenja ni Ministarstva kulture, odnosno Uprave za zaštitu kulturnih dobara, jer ne postoji Studija zaštite. Ona bi trebala biti osnov ovog planskog dokumenta. Nije tačna informacija da Prostorni plan Kotora koji treba da bude urađen, nema još Studiju zaštite. Ona postoji i završena je ima skoro godinu. Međutim, naprosto se ne želi potpisati. Studija je napravila detaljnu analizu postojećih i važećih svih planskih dokumenata Opštine Kotor, stanja u prostoru i izvještaja ICOMOS-ovih savjetodavnih komisija koje su dolazile u Kotor. Na temelju toga je urađen predlog za prostore gdje se više na bi trebalo graditi. Ono što je ključno dat je predlog da se iskoristi odredba Zakona o planiranju prostora koji kaže da se za vrijeme izrade Plana može obustaviti izdavanje građevinskih dozovola. Studija je predložila da se obustavi realizacija izdavanje građevinskih dozvola za sve osim za objekte od javnih interesa (škole, domove zdravlja, vrtiće...) dok se ne uradi novi Prostorni plan i preispitaju sve sporne lokacije i dokumenti. To je jedan od ključnih razloga zbog kojih ta studija stoji negdje, ne znamo gdje", kazalaje ona.
Arhitektica konzervatorka Katarina Nikolić iz Tivta kaže da pomenuta Studija nije restriktivna i protiv razvoja jer definiše zone gdje smije da se gradi i gdje to može pod određenim uslovima. "Umjesto vizija da se uz podršku opština i države prave manji smještajni kapaciteti, kako bi lokalna zajednica profitirala, nameće se pravljenje "ad-hoc" usluga nekim sumnjivim investitorima za hotele za koje ne znamo ni kome će služiti ni što će stvarno nudity", rekla je Nikolić.

Učesnik Bobo Mitrović smatra da je nekada "san bilo doći na more". "Toga nema više. Kruzeri su potpuno poremtili pojam stacionarnog hotela od 300 kreveta, od 500 kreveta. Svi su zbunjeni. Zbunjeni su i ovi na Havajima jer samo prate ove džinovske kuće gdje možeš po pet dana da imaš sve. I pozoište, kino, ping pong i bazen. Turizam je najosjetljivija uslužna grana . To je niskorazvojna grana, bez akumulacije kapitala. To može samo u ovakvim ekonomijama koje nemaju precizne ekonomske odrednice nego možeš da radiš s gubitkom godinama i da si živ", naveo je Mitrović. Dodaje da "Kotor slabo pali na promjene zakona". Da li je moguće da se ne vidi da je sve centralizovanao i da UNESCO-ov grad nema adresu u svijetu. Pa i Regionalnom zvodu oduzet je pečat. On sada postoji smislu neke mjesne zajednice. Unescov grad znači da je na listi svjetskih elita, a Kotor danas za papire mora da ide na Cetinje. Nije naivno to što su svi zakoni, oni o morskom dobru, o ribanju, planiranju, izgradnki objeakata, prava centralizcija. Zar ne vidite da će za dvije godine da ukinu i opštinske sekretarijate za urbanizam. Ovaj Plan u paketu sa svim promjenama znak je da Vlada hoće da drži ključeve Crne Gore, od Boke od Kotora. A ako iko ima oružja kojim bi se moglo boriti, to su Kotor I Boka, jer biti na UNESCO-voj listi to je biti u svjetskoj eliti. To vam daje dovoljno argumenata da lupnete pesnicom o sto. U suprotnom ljudi koji žive ovdje biće "ubijeni" ekonomskim parametrima", smatra Mitrović.

Učesnica skupa Olivera Doklestić slaže se da je u pozadini priče centralizacija upravljanja slobodnim prostorom mediteranskog dijela Crne Gore. "Upravljanje onim što još nije izgrađeno kako bi se stavilo u funkciju izgradnje (ekonomije). Preostali slobodni prostori namjeravaju se staviti u službu privatnog interesa.Centralizacija se dešava u vidu kandže koja iz Podgorice preko državnih studija lokacije bukvalno napada prostor i jede ga. Lokacije su bivše vojne kasarne ili su od državnog interesa i tu lokalne uprave nikakve nadležnosti nemaju. U suštini ovog Plana je da će centralna kancelarija biti u Podgorici i da će se odozgo uređivati kako i što će se graditi u Kotoru, Tivtu, Budvi, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Lokalne zajednice biće vazali pojedinaca u Podgorici koji će pod imenom Vlade upravljati prostorom- jedinim resursom kojim se još može upravljati u Crnoj Gori. Ne znam ko je i kako došao do brojke da Boka može da primi 500 vezova. Mislim da ne može više ni jedan jedini jer eutrofikacija pritiska sa svih strana", ocijenila je Doklestić. Ona smatra da su u pozadini Plana Solana, Buljarice, Luštica i Jaz, kao i da se pod interesom slobodnih velikih zona oduzme od privatnika, a država zna kako se to radi.

Predstavnik NVO Matica Boke Ivan Starčević smatra da je zbog pomenutih planova "domicilno stanovništvo u Boki u strašnoj opasnosti". Prenoseći iskustva sa izgradnjom Katari Diara na Plavim horizontima, ističe da se i Kotoru može desiti da se nekom investtoru odobriu zakup na 10- 20 godina. "U tom periodu stanovništvu će biti zabanjeno kupanje ispred tih hotela. Vi ćete dobiti da živite u Starom gardu, ali praktički ste na Njegušima Najveći problem je što se ograničava i ubija jedna resurs, a to je obala i pristup obali. Smatram da treba podržati inicijativu Matice Boke da se u Zakon o morskom dobru unese klauzula: "Morskoj obali svako ima pravo pristupa besplatno pod jednakim uslovima i da nema nikakvih ekskluziviteta odnosno ograničavanja upotreba morskog dobra kako za bilo kog građanina ili onog ko dođe u Crnu Goru". Nema VIP plaža. Dakle, treba da inicijativa potekne od struke", kazao je Starčević i podsjetio da je Matica Boke uzpomoć NVO Mogul iz Ulcinja, Jaz – Mrčevo polje, Naše ognjište Buljarice, uspjela da prethodni Predlog zakona o morskom dobru skine sa dnevnog reda. "Ni Zakon o eksproprijaciji nije prošao. I sjutra idemo kod Drobniča u Evropsku komisiju", poručio je Starčević. On je iznio I podatak kako se u Hrvatskoj čuvaju interesi stanovništva gdje je od 2.000 km obale, 0 % plaza opredijeljeno za ekskluzivitete.

Predstavnik NVO Jaz – Mrčevo polje Dragan Buzdovan smatra da "nije sve tako crno". "Ove NVO predstavlju pravi primjer kako treba reagovati na problem. Mi smo nalogodavci prvo mjesnim zajednicam, po opštinama, a zatim i Vladi Crne Gore. Oni treba da rade za narod koji ih plaća a ne za neke bjelosvjetske, čast izuzecima, sumnjive investitore. Svijest se mora okrenuti kod naroda jer će nam sve ponijet. Ohrabruje nas aktivnost NVO, ali opštine treba mnogo više da pruže u interesu svojih stanovnika. U član 6 novog Zakona o morskogm odobru treba da se ugradi varijanta da predstavnici opštine za koju se radi granica morskog dobra imaju pravo veta na određivanje te granice", predložio je Buzdovan.

Učesnik skupa Brane Stjepčević ističe da planovi treba da postoje. "Svjedoci smo da se u Kotoru radilo od Orahovca do Kostanjice i da se naknadno aminovalo ono što se uradilo bespravno. Zato treba da rade inspekcijske službe, ali ne po prijavi već konstantno. Došlo je vrijeme da se u odbrani interesa stanovništva ide đonom", ocijenio je Stjepčević.

Organizatori skupa su najavili zaključke koje će proslijediti relevantnim adresama.