Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Arhiva

03.03.2016
458

ELEKTRONSKA PETICIJA SPASIMO OBALU

spasimo obaluViše crnogorskih nevladinih organizacija, među kojima su kotorske "Expeditio" i "Naša akcija", pozvalo je zainteresovane da na linku http://www.peticije24.com/spasimo_obalu potpišu elektronsku peticiju "Spasimo obalu". 

Peticija se odnosi na inicijativu koje su predstavnici dvadeset jedne nevladine organizacije uputili Ministarstvu održivog razvoja i turizma nakon analiziranja Nacrta prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore i Nacrta izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.

Prenosimo saopštenje: "Poštovani/a, naše nevladine organizacije postupajući kao zainteresovana javnost, a nakon pažljivog analiziranja Nacrta prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore i Nacrta izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, jednoglasno su prepoznale potrebu da se u svrhu zaštite javnog i interesa budućih generacija hitno stavi moratorijum za gradnju na crnogorskom primorju na određeno vrijeme, koje bi bilo tačno definisano kroz kvalitetnu javnu raspravu o toj inicijativi.

Moratorijum za gradnju smo prepoznali kao najbolju opciju u ovom momentu imajući u vidu sledeće činjenice:
- nisu usklađena planska i strateška razvojna dokumenta na lokalnom i državnom nivou:
- trenutna prostorna dokumentacija je mnogo više usklađena sa potrebama investitora nego sa potrebama lokalnog stanovništva, odnosno privatni interes je ispred javnog;
- nije sprovedeno mapiranje NATURA 2000 staništa;
- nijesu definisani ekokoridori;
- plan ne razmatra uticaj podizanja nivoa mora;
- prisutna gradnja ukazuje na prisustvo organizovanog kriminala i izraženu korupciju, što potvrđuju i aktuelni slučajevi u Budvi kojima se bave pravosudni organi;
- nije definisana nosivost planiranog prostora;
- potrebno je jasno sagledati zone u kojima se tokom turitičke sezone javlja kolaps i uticaj istog na okolne zone;
- postojeća dokumenatcija ne predviđa varijantna rješenja;
- planovi se generalno zasnivaju na podacima starim trideset i više godina;
- prostorno planiranje ne razmatra seizmički rizik datog područja;
- ovim planom se gotovo isključivo razmatra razvoj turizma, ne i razvoj na račun drugih komponenti;
- ovaj plan ne vodi računa o održivom razvoju obalnog pordučja, jer ne predstavlja ravnotežu između društvenih, ekonomskih i ekoloških aspekata razvoja područja i zaštite životne sredine;
- izradi plana nije prethodilo informisano učešće svih relevantnih aktera, što je preduslov za kreiranje ambijenta za održivi razvoj turizma;
- plan nije zasnovan na principima održivog razvoja turizma kojim treba da se obezbijedi optimalno korišćenje prirodnih resursa koji predstavlјaju klјučni element u razvoju turizma (održavajući bitne ekološke procese i pomažući očuvanju prirodne baštine i biodiverziteta), kao i da se poštuje socio-kulturna autentičnost zajednice domaćina, čuva njihovo izgrađeno i životno kulturno nasljeđe i tradicionalne vrijednosti i konačno pruži dugoročna društveno-ekonomska korist svim akterima, uklјučujući mogućnost zarade i socijalnih usluga za zajednice domaćina i doprinos ublažavanju siromaštva;
- plan nije dao posebnu pažnju senzitivnim područjima kakva su Ada, Velija plaža, Solana, Šasko jezero, Jaz, Buljarica i nekim plažama koje su zaštićene jos 1968. godine a koje ovaj plan ne poznaje kao takve;
- Strateška procjena na životnu sredinu mora koja biti sveobuhvatna i u skladu sa ustavnim opredjeljenjem ekološke države.
Imajući u vidu navedenu izuzetno kompleksnu aktuelnu problematiku, ovom inicijativom zahtjevamo od Ministarstva održivog razvoja i turizma, kao nosioca javne rasprave, da se Nacrt prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore i Nacrt izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu povuku sa javne rasprave i da se u inicira javna rasprava o našem predlogu za stavljanje moratorijuma za gradnju na crnogorskoj obali, u kojoj bi se kroz argumentovani javni dijalog i aktvno učešće najrelevantnijih institucija i pojedinaca, stručne i laičke javnosti definisao optimalan period koji bi bio iskorišćen za revitalizaciju i sanaciju šteta pričinjenih planskom, neplanskom i nelegalnom gradnjom i devastacijom prostora i životne sredine" – stoji u saopštenju koje su potpisali predstavnici dvadesetjedne nevladine organizacije iz Crne Gore.

Podijeli na: