Arhiva

„Istorija savremene civilizacije prati različite energetske trendove, pa je i naša obaveza kao države da, ukoliko imamo mogućnost da neki resurs komercijalno valorizujemo, to i uradimo" – čulo se na okruglom stolu o Nacrtu izvještaja strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Program istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore koji je danas u organizaciji Agencije za zaštitu životne sredine održan u sali kina „Boka". Prema riječima Vladana Dubljevića iz Uprave za ugljovodonike Vlada Crne Gore se za pomenuta istraživanja pripremala šest godina. „Upravljanje resursom je delikatno pa smo se zato i potrudili da koncipiramo pravni okvir i pravila pod kojima će se proces realizovati. Kroz set zakona uredili smo i da 85 odsto prihoda od ovog posla ide u poseban fond, a preostalih 15 odsto u državni budžet" – kaže Dubljević. On ističe da ne postoji ljudska aktivnost koja nema uticaj na životnu sredinu, ali i podsjeća na dokument koji predviđa sve potrebne aktivnosti te njihov uticaj na životnu sredinu, na biljne i životinjske vrste. „ Pod uslovom da prije svega budemo imali sreće da nađemo komericijalna ležišta ugljovodonika, mi smo se trudili i da predvidimo sve ono što će se nakon procesa proizvodnje dešavati. Za ovu namjenu će se odvajati određena finansijska sredstva, a naftne kompanije će imati obavezu da nakon što se završi proizvodnja prostor na kojem se radilo vrati u prvobitno stanje" – rekao je Dubljević. Rukovodili smo se, navodi on, najboljim svjetskim praksama. „No, susreti ovog tipa upravo su prilika za sugestije stručne i laičke javnosti i mogućnost da neke stvari promijenimo" – rekao je Dubljević.

Vođa međunarodnog tima koji je učestvovao u pripremi i realizaciji strateške procjene uticaja na životnu sredinu ispred libanske firme „Elard" Rikardo Kauri predstavio je dokument sa akcentom na najvažnije teme kojima su se u radu rukovodili.
On je govorio o zakonskim okvirima za izradu strateške procjene uticaja, o procesu izrade same studije, vođenju konsultacija, analizama koje su rađene u pogledu zakona, politike i institucionalnog okvira, o baznim studijama koje su pripemljene tokom ovog procesa, sa posebnim osvrtom na mjere za ublažavanje uticaja i indikatore za prećenje bilo kakvih promjena u životnoj sredini. On je predstavio i ključne politike iz oblasti zaštite životne sredine koje je Vlada Crne Gore usvojila kako bi se ublažili negativni uticaji na životnu sredinu.

Kauri navodi da je strateška procjena zasnovana na određenom zakonskom okviru. Podsjeća da je Zakon o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika usvojen 2010. godine. „ Postoji i odluka za definisanje blokova u okviru koje će se izvršiti istraživanje i proizvodnja ugljovodonika. Sve je to sastavni dio strategije razvoja energetike do 2030 godine – istraživanje i proizvodnja ugljovodonika u podmorju. Vlada Crne Gore je 2013. godine raspisala prvi javni poziv za dodjelu ugovora o koncesijima za trinaest blokova ili djelova blokova" – kazao je Kauri. On je govoreći o zaštiti životne sredine istakao da je potrebno identifikovati sve eventualne probleme u područjima u kojima će se raditi. „Postoje izuzetno osjetljiva područja i sve je potrebno definisati kako bi to u obzir uzele naftne kompanije prilikom rada na bušotinama" – kaže Kauri. Navodi da neće
biti značajnog lokalnog uticaja jer će se poslovi odvijati daleko od obale. No, kako dodaje, iz globalne perspektive predviđene aktivnosti će doprinijeti povećanju čestica sa efektom staklene bašte. „ U tom smislu i govorimo o mjerama za ublažavanje ovakvih uticaja te o Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu, a važno je kazati i da se komapnije uključene u ovakav posao moraju rukovoditi energetskom efikasnošću" – navodi Kauri.
Okrugli sto je vodila Dina Skarep ispred Ministarstva ekonomije, a nakon prezentacija zainteresovani su imali priliku da postavljaju pitanja.

Shodno zahtjevu Ministarstva ekonomije, u cilju što bolje informisanosti zainteresovane javnosti i transparentnosti postupka, Agencija za zaštitu životne sredine do 25. februara organizuje javnu raspravu o Nacrtu izvještaja strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Program istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore, a koju sprovodi Ministarstvo ekonomije u skladu sa zakonskim obavezama.
Pozivaju se svi zainteresovani da komentare i sugestije do 28. februara dostave na e-mail adresu: info@mek.gov.me ili na adresu: Ministarstvo ekonomije, Rimski trg broj 46, 81000 Podgorica.

Kako je u protestu protiv pomenutih istraživanja na Jadranu umrežen niz nevladinih organizacija regiona, za stav smo pitali predstavnike jedne od njih – organizacije „Green Home" iz Podgorice.

„Ministarstvo ekonomije je krenulo u projekat istraživanja i proizvodnje nafte i gasa iz podmorja , a da prije toga nisu konsultovani stručnjaci iz različitih oblasti. Prije svega mislimo na stručnjake za biodiverzitet i životnu sredinu, ali i druge, recimo, iz oblasti seizmologije. Posebnu brigu predstavlja uticaj na seizmičke okolnosti zbog čega je Norveška odustala od sličnih istraživanja" – rekla je Radio Kotoru Nataša Kovačević iz organizacije „Green Home". Po njenim riječima, Crna Gora je do danas razvoj usklađivala sa statusom ekološke države i zahtjevima održivog turizma i jedan od najznačajnijih prihoda budžetu dolazi iz oblasti turizma. „Ovim projektom sigurno će biti ugrožen turizam, ali i ribarstvo, a ono što konstatuje sami Nacrt Strateške procjene uticaja na životnu sredinu jeste da će biti ugrožena transparentnost mora, da će doći do značajnog pomora nekih morskih vrsta, da će uticati na ambijentalni pejzaž budući da se naftne platforme nalaze na svega tri kilometra udaljenosti od obale. Riječ je i o tankerima koji prevoze sirovu naftu, različitim konstrukcijama, konvertorskim postrojenjima i naftovodima u dužini od 10 i više kilometara. Sigurno da niti jedan turista ne želi odmor u takvom okruženju u kome treba da šeta ili pliva pored naftnih platformi" – kazala je Kovačević. Kompanija koja je izabrana kao najbolja u tenderskom procesu je ENI i, po riječima Kovačević, poznata je po brojnim ekocidima širom svijeta. „Imala je 471 ekocid samo u periodu od januara do septembra 2013. godine" – upozorila je predstavnica NVO „Green Home" iz Podgorice.